Pastrnjak, dvogodišnja je zeljasta biljka iz porodice štitarki, bliski srodnik mrkve, peršina i celera. Izgledom podsjeća na bijelu mrkvu, ali ima aromatičniji, slatkast i blago orašast okus. U prošlosti je bio vrlo cijenjena namirnica u europskoj prehrani, sve dok ga krumpir nije istisnuo s jelovnika.
Pastrnjak je niskokalorično povrće, ali bogato hranjivim tvarima. Sadrži značajne količine složenih ugljikohidrata, vlakana, vitamina C i folne kiseline, kao i minerala poput kalija, magnezija, kalcija i željeza. Osim osnovnih nutrijenata, u njemu se nalaze i brojne bioaktivne tvari, eterična ulja, flavonoidi, furanokumarini, poliacetileni i fenolne kiseline koje su zaslužne za njegova ljekovita svojstva.
Jedno od najpoznatijih djelovanja pastrnjaka jest njegovo blago diuretsko svojstvo. Potiče izlučivanje viška vode i soli iz organizma, čime olakšava rad bubrega i pomaže pri čišćenju tijela od toksina. Zbog toga se tradicionalno koristio kod zadržavanja vode, upala mokraćnog sustava i bubrežnih kamenaca. Kalij koji sadrži dodatno podržava zdravlje bubrega i pridonosi regulaciji krvnog tlaka.
Zahvaljujući visokom udjelu kalija i vlakana, pastrnjak ima pozitivan učinak i na kardiovaskularni sustav. Kalij pomaže u snižavanju krvnog tlaka, a vlakna pomažu u smanjenju razine lošeg kolesterola. Antioksidansi poput vitamina C i flavonoida štite stijenke krvnih žila od oštećenja i upala te smanjuju rizik od ateroskleroze i bolesti srca.
Pastrnjak je i dobar izvor folne kiseline, vitamina B skupine koji ima ključnu ulogu u sintezi DNA i pravilnom funkcioniranju živčanog sustava. Folna kiselina doprinosi stvaranju serotonina i dopamina, neurotransmitera koji utječu na raspoloženje, te se zato pastrnjak preporučuje kao namirnica koja podržava mentalnu stabilnost, koncentraciju i smanjenje umora.
Vlakna u pastrnjaku imaju važnu ulogu u održavanju zdravlja probavnog sustava. Ona potiču peristaltiku crijeva, olakšavaju pražnjenje i sprječavaju zatvor. Osim toga, vlakna pomažu u regulaciji razine šećera u krvi i smanjenju apsorpcije kolesterola. Redovitom konzumacijom pastrnjaka jača se crijevna mikroflora, što doprinosi boljoj apsorpciji hranjivih tvari i jačanju imuniteta.
Zahvaljujući spojevima poput apigenina, luteolina i fenolnih kiselina, pastrnjak pokazuje snažno antioksidativno i protuupalno djelovanje. Ovi spojevi neutraliziraju slobodne radikale koji uzrokuju starenje i oštećenja stanica te pomažu u prevenciji kroničnih bolesti poput dijabetesa tipa 2, artritisa i tumora debelog crijeva.
Eterična ulja prisutna u pastrnjaku imaju spazmolitička svojstva, što znači da opuštaju glatke mišiće probavnog i mokraćnog sustava. Tradicionalno se čaj ili odvar od korijena pastrnjaka koristio za ublažavanje grčeva u trbuhu, nadutosti i bolnih menstruacija. Time pastrnjak pokazuje umirujuće djelovanje na probavni trakt.
U prehrani se pastrnjak može koristiti na različite načine. Može se kuhati, peći, pirjati ili pržiti, a zbog svoje blage slatkoće prikladan je i za pripremu juha, pirea, variva i umaka. Nariban sirov korijen može se dodavati u salate. U narodnoj medicini koristi se i u obliku čaja od suhog korijena, koji se pije kod problema s mokraćnim putovima i probavom.
Pri rukovanju svježim pastrnjakom valja imati na umu da njegov sok može izazvati iritaciju kože i pojačanu osjetljivost na sunce zbog prisutnosti furanokumarina. Stoga se preporučuje pranje ruku nakon guljenja i izbjegavanje izlaganja suncu neposredno nakon pripreme. Inače je pastrnjak sigurna i zdrava namirnica, ako se konzumira u uobičajenim količinama.
FOTO ilustracija
