Klamidija je prošle godine bila najčešće zastupljena spolna bolest u Podravini i Prigorju, pokazuje to Izvještaj o radu Zavoda za javno zdravstvo Koprivničko–križevačke županije za 2025. godinu. Lani je tako kod 26 osoba dijagnosticirana zarazna bolest klamidija, a najveći je to broj unazad posljednje četiri godine. Prije toga je godišnje bilježeno tridesetak slučajeva ove spolno prenosive infekcije koja je jedna od najčešćih spolno prenosivih bolesti, posebno među mlađom populacijom. Riječ je o bolesti koja se može potpuno izliječiti ako se otkrije na vrijeme, no u suprotnom može dovesti do ozbiljnih komplikacija. Ako se ne otkrije ili ne liječi, može dovesti do neplodnosti, osobito kod žena, upalne bolesti zdjelice i problema s testisima kod muškaraca.
Neugodni simptomi
Prošlu je godinu zato obilježio povratak kapavca odnosno gonoreje ili tripera u Podravinu i Prigorje jer su dijagnosticirana čak četiri slučaja ove spolno prenosive bolesti. U prijašnjih pet godina zabilježen je tek jedan slučaj kapavca koji se od klamidije razlikuje i po tome što češće daje jasne i neugodne simptome pa se ljudi ranije javljaju liječniku, no može biti problematičan jer brzo napreduje ako se ne liječi. Nažalost, prošle se godine u Koprivničko–križevačkoj županiji ponovno pojavila jedna još daleko ozbiljnija spolna bolest odnosno sifilis. Dijagnosticirana su lani tako dva slučaja ove opake zaraze dok godinu ranije nije bilo niti jednog takvog slučaja, a riječ je o bolesti koja može biti vrlo ozbiljna ako se ne liječi. U tom slučaju on može dovesti do oštećenja živčanog sustava, problema sa srcem, sljepoće ili čak smrti, a posebno je problematičan jer može nalikovati mnogim drugim bolestima. Ipak, pozitivna je vijest da već treću godinu zaredom u Podravini i Prigorju nema niti jedne osobe kod koje je utvrđeno prisustvo virusa HIV-a, kao niti sindrom posljedične bolesti AIDS-a odnosno side. Od ostalih inače rijetkih, nespolnih zaraznih bolesti, i prošle smo godine imali jedan slučaj zaraze groznicom zapadnog Nila. Riječ je o virusnoj groznici koja se najčešće pojavljuje ubodom zaraženog komarca, a za razliku od prijašnjih godina, nije zabilježen niti jedan slučaj leptospiroze. Riječ je također o zaraznoj bolesti uzrokovanom bakterijom koja se prenosi sa životinja na ljude, a najčešće nastaje u kontaktu s vodom, tlom ili hranom kontaminiranom urinom zaraženih životinja, najčešće glodavaca zbog čega se kolokvijalno naziva i „bolešću farmera“.
Bolest mačaka
Dijagnosticiran je zato već drugu godinu zaredom jedan slučaj jedne druge zarazne bolesti koja se prenosi sa životinja na ljude, toksoplazmoze. Bolest koja se naziva i „bolest mačaka“ pošto su one glavni domaćini parazita koji je uzrokuje najčešće se prenosi konzumacijom sirovog ili nedovoljno pečenog mesa zaraženih životinja ili kontaktom s izmetom zaraženih mačaka. Kod većine zdravih ljudi infekcija je vrlo blaga, no kod osoba s oslabljenim imunitetom može izazvati teže simptome, a najopasnija je za fetus, posebno ako se majka zarazi tijekom trudnoće. Od bolesti koje prenose krpelji, lani je najzastupljenija Lyme/borelioza (11 slučajeva), a tek jedan slučaj krpeljnog meningoencefalitisa. Zabilježena su zato tri slučaja legionarske bolesti, što je najviše u posljednjih desetak godina.
FOTO ilustracija
