Peršin je jedna od najpoznatijih vrtnih biljaka, a njegova vrijednost daleko nadmašuje ulogu začina u kuhinji. Svojim svježim i aromatičnim listovima obogaćuje gotovo svako jelo, a ujedno krije bogatstvo hranjivih tvari koje ga svrstavaju među najzdravije biljke koje se mogu uzgojiti u vlastitom vrtu.
Sadnja peršina zahtijeva malo strpljenja jer sjeme sporo klija. Najbolje ga je sijati u rastresito i vlažno tlo, uz dovoljno sunca ali i blage sjene u toplijim mjesecima. Klijanje traje od dva do četiri tjedna, no jednom kada nikne, peršin postaje otporan i dugotrajan. Može se sijati tijekom proljeća i ljeta, a uz dobru njegu preživjet će i blage zime, dajući svježe listove iznova i iznova. Redovito zalijevanje i povremeno uklanjanje korova dovoljni su da peršin raste zdrav i bujan, a njegova otpornost čini ga pogodnim i za početnike u vrtlarstvu.
Osim što oplemenjuje jela, peršin je pravi čuvar zdravlja. Njegovi listovi bogati su vitaminom C koji jača imunitet, a sadrže i obilje vitamina A i K važnih za vid, krvne žile i kosti. U peršinu se nalaze minerali poput željeza, kalcija i magnezija, a tu su i snažni antioksidansi koji štite organizam od štetnih slobodnih radikala. Posebno se cijeni njegova sposobnost da potiče izlučivanje viška tekućine iz tijela i time pomaže radu bubrega i mokraćnog sustava.
Peršin je i prirodni osvježivač daha zahvaljujući klorofilu, a konzumacija svježih listova nakon jela smanjuje neugodan zadah. Njegov sok ili čaj tradicionalno se koristi za jačanje otpornosti organizma i detoksikaciju. Zbog svega ovoga peršin se smatra biljkom koja spaja kulinarsku i ljekovitu vrijednost u najjednostavnijem obliku.
Ako se posadi sada krajem kolovoza ili početkom rujna, peršin će stići niknuti i razviti mlade listove prije zime. On podnosi niže temperature i često prezimi u vrtu, pa će na proljeće izrasti još snažniji i bujniji. U toplijim krajevima može se brati i preko zime, dok će u hladnijim krajevima mirno stajati u zemlji i ponovno krenuti čim zatopli.
FOTO ilustracija
