Prema posljednjim objavljenim podacima za 2023. i 2024. godinu, Hrvatska se i dalje nalazi pri vrhu Europske unije po smrtnosti od raka, a među najčešće spominjanim dijagnozama je rak debelog crijeva. No kad se brojke stave pod povećalo, stvari postaju složenije. O tome smo razgovarali s dr. spec. medicine javnog zdravstva Davorkom Gazdek, koja je naglasila da se podaci moraju tumačiti oprezno i metodološki precizno.
Broj nije isto što i stopa
– Broj oboljelih može biti isti, ali stopa može biti drugačija, ovisi na koju populaciju je standardizirana – rekla je za početak Gazdek. Da bi se zemlje mogle uspoređivati, podaci se ne računaju samo kao „gruba stopa“ na ukupan broj stanovnika, već se standardiziraju prema dobnim skupinama (0–4, 5–9 godina i tako dalje) i preračunavaju na 100.000 stanovnika određene standardne populacije, hrvatske ili europske. Bez toga usporedbe nemaju smisla.
– Ako samo gledate grubu stopu, ne znate je li porast posljedica starenja populacije ili stvarnog povećanja rizika – istaknula je Gazdek. Hrvatska je, podsjetila je, starija populacija nego je to bila prije nekoliko desetljeća. A rak je bolest koja se češće javlja u starijoj dobi. Incidencija (broj novooboljelih) raste i zbog boljeg otkrivanja; uvedeni su nacionalni screening programi, osobito za rak dojke i debelog crijeva.
– Kad uvedete screening, incidencija raste. To ne znači da je bolest odjednom eksplodirala, nego da je bolje otkrivamo – istaknula je Gazdek. Ključno pitanje zato nije samo koliko je novooboljelih, nego što se događa s mortalitetom. Ako se bolest otkrije ranije i liječenje je učinkovitije, smrtnost bi trebala padati. No upravo tu Hrvatska i Mađarska, prema podacima Eurostata, i dalje imaju visoke standardizirane stope smrtnosti od raka u odnosu na ostatak EU. Zašto je to tako?
– Iskreno, nemam jasan odgovor. Nigdje nisam našla uvjerljivo objašnjenje zašto smo lošiji od drugih – rekla je Gazdek.
Stanje u županiji
Rak debelog crijeva često se povezuje s prehrambenim navikama; prerađeno i suhomesnato meso, manjak vlakana te sa sjedilačkim načinom života. No ni tu, smatra Gazdek, nema jednostavne formule.
– Takva prehrana postoji i drugdje u Europi. Nismo mi jedini koji jedemo suhomesnato – istaknula je. Da bi se utvrdili stvarni razlozi razlika među državama, bilo bi potrebno provesti opsežna, ciljana istraživanja. Iako je rak debelog crijeva među vodećim dijagnozama, u Koprivničko-križevačkoj županiji on nije na prvom mjestu. Prema posljednjim dostupnim podacima (2021.), kod muškaraca je po incidenciji vodeći rak bronha i pluća, slijedi prostata, a zatim debelo crijevo. Kod žena je po učestalosti na prvom mjestu rak dojke, dok je rak debelog crijeva visoko, ali ne i vodeći. Kad je riječ o smrtnosti, slika je slična; rak pluća i dalje je vodeći uzrok smrti od raka, a zatim slijedi rak debelog crijeva. Razlog za visoku smrtnost od raka pluća još je jasniji, a to je pušenje.
– Muškarci su dugo bili dominantni pušači i kod njih sad vidimo lagani pad obolijevanja od raka pluća dok kod žena broj i dalje raste – objasnila je Gazdek. Povijesno gledano, pušenje je prvo bilo rašireno među bogatijim slojevima, potom se proširilo na cijelu populaciju. Edukacija i kampanje dovele su do pada pušenja kod muškaraca, ali kod žena taj „val“ još traje. Nacionalni program probira za rak pluća nedavno je uveden upravo zato da bi se bolest otkrivala ranije, jer se najčešće dijagnosticira u uznapredovaloj fazi. Jedno od mogućih objašnjenja za razlike među državama može biti i način evidentiranja uzroka smrti.
– Primjerice, ako osoba ima rak debelog crijeva, a umre od infarkta, kod nas se prema dogovorenim pravilima osnovnim uzrokom smrti može navesti rak jer je on pridonio ukupnom stanju – pojasnila je Gazdek. U drugim zemljama ta se klasifikacija može tumačiti drugačije. A i unutar zemlje postoje različiti liječnici koji ispunjavaju dokumentaciju. Drugim riječima, brojke nisu samo medicina, nego i administracija.
Odgovor još ne znamo
Unatoč svim analizama, odgovor na pitanje zašto je smrtnost od raka, osobito debelog crijeva, u Hrvatskoj viša nego u mnogim drugim članicama EU ostaje otvoren.
– Nemam eksplicitan odgovor. Možemo pretpostavljati da je u pitanju starija populacija, kasnije otkrivanje, navike, metodologija, ali čvrstog dokaza za jedan uzrok nema – istaknula je liječnica. Nova publikacija s ažuriranim podacima očekuje se ove godine, a tada bi slika mogla biti jasnija. Do tada, naglasila je liječnica Gazdek, poruka ostaje ista.
– Odaziv na screening, prestanak pušenja i promjena životnih navika nisu samo fraze iz kampanja, nego konkretne mjere koje dugoročno spašavaju živote – zaključila je.
FOTO Sonja Badalić
