U novom izdanju emisije Zajedno do zdravlja na RKC-u, urednica i voditeljica Jasmina Škvorc otvorila je temu o bolesti koja se često spominje, no još uvijek se nedovoljno razumije, Parkinsonovoj bolesti. Gost emisije bio je neurolog iz koprivničke Opće bolnice, dr. Juraj Marko, koji je pojasnio što zapravo stoji iza ove kronične neurodegenerativne bolesti. Kako je kazao, riječ je o postupnom propadanju živčanih stanica u dijelu mozga zaduženom za kontrolu pokreta, pri čemu dolazi do smanjene razine dopamina, ključnog neurotransmitera.
Najpoznatiji simptom ove bolesti je drhtanje, no nije uvijek prvi znak bolesti. Mnogo češće, upozorio je liječnik, javlja se usporenost pokreta i ukočenost, dok se rani simptomi mogu skrivati u nečemu naizgled banalnom poput poremećaja sna, gubitka njuha, zatvora ili promjena raspoloženja. Upravo ti „tihi“ znakovi često prođu ispod radara. Bolest se najčešće javlja nakon 60. godine života, a rizični čimbenici uključuju dob, muški spol te izloženost toksinima poput pesticida i zagađenja. Iako genetika može igrati ulogu, većina slučajeva nema jasan nasljedni uzrok. Procjenjuje se da u Hrvatskoj s Parkinsonovom bolešću živi oko 15 tisuća ljudi, a svake godine bilježi se i stotinjak novih slučajeva.
Dijagnoza se postavlja kliničkim pregledom, a iako lijek koji zaustavlja bolest ne postoji, terapije mogu značajno ublažiti simptome i poboljšati kvalitetu života. Posebno se naglašava važnost rehabilitacije i to fizičke, radne i logopedske terapije kao i aktivnog načina života. Mediteranska prehrana, redovito kretanje te mentalna i društvena aktivnost mogu imati pozitivan učinak, ne samo na tijek bolesti, nego i na opće zdravlje. Parkinsonova bolest ne utječe samo na tijelo, već i na psihu. Depresija i anksioznost česti su pratitelji bolesti, a s napredovanjem može doći i do kognitivnih poteškoća. Upravo zato ključnu ulogu imaju obitelj i podrška okoline. Za kraj, poruka stručnjaka je jasna – dijagnoza Parkinsonove bolesti nije kraj aktivnog života. Uz pravovremeno liječenje, podršku i angažman, mnogi oboljeli godinama mogu zadržati dobru kvalitetu života.
FOTO ilustracija
