Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, broj stanovnika u Hrvatskoj prošle se godine u odnosu na godinu ranije povećao za 4045 osoba ili 0,1 posto. Procjena je to DZS-a, a prvi je to puta još od 2006. godine da se broj stanovnika Hrvatske povećao. Nažalost, taj porast ne odnosi se i na Koprivničko–križevačku županiju, koja je prema procjeni u prošloj godini imala 99.740 stanovnika. Prvi je to puta otkako postoje županije kao administrativne jedinice da je KKŽ pala ispod stotine tisuća stanovnika. U godini dana naša je županija „izgubila“ oko sedam stotina ljudi, no prošla godina ostat će upamćena kao povijesna po još jednom podatku.
Koprivničko–križevačka županija je po broju stanovnika u 2023. godini prestigla susjednu Bjelovarsko–bilogorsku, koja je tridesetak godina ranije imala gotovo deset tisuća stanovnika više. U ukupnom broju stanovnika Hrvatske, naša županija čini tek 2,6 posto, a sredinom prošle godine 22,4 posto stanovnika Koprivničko–križevačke županije imali su 65 ili više godina. Gledano po dobnim skupinama, najviše je onih koji imaju između 55 i 69 godina i oni čine gotovo četvrtinu ukupnog broja stanovništva u županiji. Onih od 60 do 64 godine je 7739, onih od 55 do 59 je 7535, a onih od 65 do 69 je 7388.
Stari i mladi
Kada bi se broj generacije „baby-boomera“ usporedio s brojem djece danas, rezultati su prilično poražavajući i zabrinjavajući. U kategoriji starih od 0 do 14 godina je oko 14200 stanovnika, što je čak 8300 manje od generacije rođene između 1954. i 1968. godine. U prošloj godini se u Koprivničko–križevačkoj županiji rodilo najmanje djece otkako se vodi ovakva vrsta statistike. Na svijet je prema procjeni došlo samo 869 mališana, a to je i više nego stotinu manje u odnosu na samo dvije godine ranije. Kao relativno dobra vijest u moru prilično negativnih statističkih podataka je podatak da je lani umrlo 1489 ljudi, a to je najmanji broj umrlih u posljednjih deset godina. No, kako županija iz godine u godinu broji sve manje ljudi, tako je i za očekivati da će i broj umrlih biti sve manji. Ako se izuzme 2020. godina, kada su zbog mjera tijekom pandemije korone u većem dijelu godine bila zabranjena veća javna okupljanja, prošla je godina i daleko najslabija po broju sklopljenih brakova. Po prvi put u jednoj „normalnoj“ godini broj sklopljenih brakova pao je ispod četiri stotine, što se nije dogodilo nikada osim za vrijeme pandemije, a sve do nedavno godišnje se u Koprivničko–križevačkoj županiji prosječno sklapalo između 500 i 600 brakova.
Zanimljiv je podatak i kako u Hrvatskoj živi čak 120 tisuća više žena, nego muškaraca, a nerazmjer među spolovima prisutan je u svakoj županiji. Tako i u Koprivničko–križevačkoj, gdje je prošle godine živjelo 48.856 muškaraca i 50.884 žena. Da situacija bude nevjerojatnija, muškaraca je više u svim dobnim skupinama od 0 do 49 godina, a u svim starijim dobnim skupinama veći je broj žena. Posebno je ta diskrepancija očitija u dobnim skupinama od 70 pa na više. Jer dok je u Podravini i Prigorju oko 5600 muškaraca starih 70 i više godina, čak je 9300 žena tih godina.
Kontinuitet starenja
I u prošloj je godini nastavljen kontinuitet starenja stanovnika u Hrvatskoj i prosječna starost ukupnog stanovništva iznosila je 44,4 godine (muškarci 42,6 godina, žene 46,1 godina), što nas svrstava među najstarije nacije Europe.
Prošla je godina ipak bila pozitivna po tome što je bilo puno više doseljenih od onih koji su odselili iz županije. Saldo je tu plus 290, a to je najpozitivnija brojka još od kraja devedesetih godina prošlog stoljeća. U Koprivničko–križevačkoj županiji lani je bilo 1819 novih koji su ovdje prijavili prebivalište, a najviše se tome može zahvaliti velikom broju doseljenih iz inozemstva. Iz nekih drugih država doselilo se tako 1223 ljudi, a iz drugih županija 596 ljudi. Najveći je to broj doseljenih ljudi u županiju otkako se vodi ova statistika, odnosno još negdje od devedesetih godina prošlog stoljeća, a već zadnjih nekoliko godina prisutan je trend da se više ljudi doseljava u županiju, nego što se iz nje iseljava.
FOTO arhiva
