razgovarao: Stjepko Gambiroža
S gradonačelnikom Ludbrega i saborskim zastupnikom Dubravkom Bilićem razgovarali smo o brojnim lokalnim i nacionalnim temama. Od toga što se trenutačno radi u Ludbregu pa do toga kako to je podržao HDZ-ovog župana Varaždinske županije Anđelka Stričaka iako je Nezavisna platforma sjever čiji je član u Hrvatskom saboru u oporbi. Ipak, najaktualnija tema je izgradnja velike peradarske farme u ludbreškom prigradskom naselju Apatiji koja već mjesecima izaziva nezadovoljstvo dijela građana.
PL: Dio građana upozorava na moguće posljedice za okoliš nakon izgradnje farme pilića i upitnu kvalitetu života. Kako odgovarate na njihove optužbe i smatrate li da ste u cijelom postupku napravili nešto pogrešno?
-To je tema koja je na poseban način okupirala medije i građane Ludbrega, što je za naš grad prilično neobično. Prije svega, treba napomenuti da je Grad Ludbreg od Republike Hrvatske dobio državno zemljište u Apatiji za razvoj gospodarske zone. Budući da više nemamo slobodnih gospodarskih parcela, velik dio tog zemljišta namijenili smo industrijskoj proizvodnji. Prije tri ili četiri godine za to su se zemljište zainteresirali investitori iz Čakovca, odnosno Perutnina Ptuj – Pipo, koji su se javili na natječaj za kupnju zemljišta. O svemu je odlučivalo Gradsko vijeće, a prije donošenja odluke razgovaralo se i s Mjesnim odborom Apatija i svi su bili upoznati s projektom i tada nitko nije imao ništa protiv takve investicije. Nakon što je Gradsko vijeće prihvatilo prijedlog investicije, u odluku i ugovor koji je potom potpisan ugradili smo određene uvjete. Investitor mora ishoditi građevinsku dozvolu i sve zakonom propisane studije koje bi trebale jamčiti da se neće ugroziti okoliš niti umanjiti kvaliteta života mještana Apatije.
PL: Posebno je istaknuto pitanje kapaciteta farme. Građanima je najprije predstavljena brojka od oko 370 tisuća pilića po turnusu, dok se u studiji pojavljuje kapacitet od 558 tisuća. Kako objašnjavate tu razliku?
-Treba naglasiti da se projekt cijelo vrijeme temelji na jednakom broju objekata, istih dimenzija. Sama količina pilića u proizvodnji može varirati, od 350 tisuća do više od 500 tisuća, ovisno o potrebama tržišta, težini pilića i tehnološkim procesima. Taj dio projekta u početku nitko nije osporavao, a tek naknadno se projekt počeo predstavljati kao nešto opasno. Mi smo cijelo vrijeme govorili da treba poštovati zakone i pričekati da nadležno ministarstvo i stručna tijela donesu zaključke koji će pokazati može li projekt ići dalje ili ga treba zaustaviti. Ključan uvjet za početak gradnje jest ishođenje građevinske dozvole, koju investitor mora pribaviti u određenom roku. Kao Grad čekamo službene informacije nadležnih tijela i nakon toga ćemo postupati, vodeći računa i o interesima grada i o interesima njegovih stanovnika.
PL: Što bi Ludbreg konkretno dobio izgradnjom takve farme? Koliko se očekuje novih radnih mjesta i kakve bi bile financijske koristi za gradski proračun?
-Govorimo o investiciji vrijednoj 12,5 milijuna eura, koja bi omogućila zapošljavanje desetak do petnaestak ljudi. Grad bi ostvarivao prihode od komunalnog doprinosa i komunalne naknade, što također može pridonijeti njegovu razvoju. Uostalom, tako je i sa svakom drugom industrijskom granom koja se razvija u Ludbregu. Imamo kemijsku industriju, proizvodnju plastike, farmaceutsku i metalnu industriju. Svaka od njih donosi određene koristi, ali i određene rizike. Ludbreg je oduvijek bio okrenut investicijama. Mi nemamo velike javne ustanove, bolnice, vojarne, policijska središta ili zatvore koji zapošljavaju po 300 ili 400 ljudi. Oslanjamo se na privatni sektor, gospodarstvo, njihove investicije i zapošljavanje.
PL: Što će se dogoditi ako studije pokažu da se farma u Apatiji ipak ne može graditi? Bi li Grad zbog toga mogao snositi financijske ili pravne posljedice?
-Grad ima svoje ugovorne obveze, a investitor ima obvezu ishoditi pravovaljanu dokumentaciju. Ako investitor to ne uspije, slijedi raskid ugovora i sve pravne posljedice koje iz toga proizlaze. Raskid ugovora podrazumijeva određene ugovorne kazne, povrat novca i odustajanje od projekta. To je zakonska procedura i mi smo toga svjesni i zato cijelo vrijeme upozoravamo da ništa nije gotovo dok nije gotovo. Ovom problemu treba pristupiti razumno i pričekati odluke državnih institucija koje su nadležne za izdavanje dozvola i stručnih mišljenja. Još jednom naglašavam da na početku projekta protiv njega nisu bile ni političke strukture ni sami mještani Apatije.
PL: Protivnici projekta upozoravaju i na moguće prometne probleme, osobito u Slokovcu, kroz koji bi trebali prolaziti kamioni gdje je promet već sada prilično opterećen. Kako gledate na te primjedbe?
-Promet je problem u cijeloj Podravini jer još uvijek nismo uspjeli izgraditi podravsku brzu cestu koja bi zaobišla naselja i preuzela teretni promet. Priče o onečišćenju voda i povećanju prometa u Apatiji i Slokovcu dio su kampanje koju građanska inicijativa vodi zajedno s organizacijama iz Zagreba i nekim političkim strankama. Ponavljam da čekamo službenu i stručnu ocjenu nadležnog ministarstva, koja će utvrditi sve moguće rizike. Tek će se tada vidjeti jesu li upozorenja opravdana i bi li projekt doista mogao ugroziti okoliš i kvalitetu života. Što se prometa tiče, smatram da je to pitanje izvučeno iz konteksta. Promet koji bi stvarala potencijalna peradarska farma ne bi predstavljao veliko opterećenje za mještane Apatije. Već sada imamo znatno veći promet na županijskim cestama povezan s industrijskom proizvodnjom. Taj problem treba riješiti sveobuhvatno, izgradnjom podravske brze ceste koja bi preuzela industrijski promet i zaobišla naselja.
PL: O podravskoj brzoj cesti proljetos ste u Hrvatskom saboru pitali i nadležnog ministra Olega Butkovića, no odgovor nije bio osobito konkretan. Ima li danas pomaka i kada bi se moglo očekivati ozbiljnije projektiranje dionice prema Ludbregu?
-Dionica od Koprivnice prema Ludbregu, odnosno preko Ivanca prema Ludbregu, već je uvrštena u prostorne planove. Tražili smo da se krene s izradom studija utjecaja na okoliš i očekujem da bi sljedeće godine trebalo započeti intenzivnije projektiranje. Tražit ću i inzistirati na tome da se projekt dovrši od Koprivnice do čvora Ludbreg na autocesti jer takva bi cesta preuzela velik dio industrijskog prometa koji danas opterećuje naša naselja, a ne smijemo zaboraviti ni Regionalni centar za gospodarenje otpadom Piškornica. Ako sljedeće godine počne raditi, kako se očekuje, ondje će se dovoziti otpad iz pet županija, a velik dio tog prometa prolazit će naseljima kroz koja danas ide podravska magistrala. Moramo na vrijeme razmišljati kako taj dodatni promet maknuti iz naseljenih mjesta. Brza cesta zaobišla bi ne samo Ludbreg nego i Martijanec, a preuzela bi i teretni promet s područja Malog i Velikog Bukovca, Rasinje i okolnih naselja. Time bismo dobili sigurnije i kvalitetnije prometno rješenje za cijeli kraj.
PL: Na čelu Ludbrega ste od 2013. godine i ovo vam je već četvrti mandat. Kako biste ocijenili razvoj grada tijekom tih trinaest godina? Što smatrate svojim najvećim uspjesima, a što niste uspjeli ostvariti?
-To je doista dugo razdoblje, a prije svega želim naglasiti da nikada nisam radio sam. Uz mene je uvijek bilo mnogo ljudi. U početku smo djelovali kroz koaliciju SDP-a, HNS-a i HSS-a, a kasnije sam nastavio kao nezavisni kandidat, uz podršku nezavisnih vijećnika, SDP-a i HSS-a. Zajedno smo razvijali Ludbreg i mislim da su pomaci danas svima vidljivi. Ono što nas karakterizira jest planski razvoj grada, jačanje industrijskih potencijala i širenje gospodarske baze iz koje se grad može dalje razvijati. Ludbreg je danas industrijsko središte ovog dijela Varaždinske županije, grad s vrlo visokim prosječnim plaćama u industriji i upravo na tom gospodarskom temelju gradimo sva ostala postignuća. Važno je razumjeti da su razvojni ciklusi dugi i da se mnogo toga ne može napraviti u samo četiri godine. Građani su to očito prepoznali i četiri su mi puta dali povjerenje da sa svojim timom vodim razvoj grada. Naš je cilj uravnotežen, socijalno osjetljiv, gospodarski snažan te kulturno i sportski razvijen grad koji će biti središte ovog dijela Podravine i Varaždinske županije. Naravno, bilo je i projekata koje nismo uspjeli realizirati, a jedan od najvećih svakako je izgradnja gradskih bazena. Taj projekt još nismo riješili, ponajprije zbog problema s darovanjem državnog zemljišta. Nismo uspjeli realizirati ni projekt dnevnog boravka za umirovljenike, odnosno cjelodnevnog boravka, zbog nedostatka volje i suradnje. To su stvari koje nam još uvijek ostaju kao obveza. S druge strane, realizirali smo mnogo projekata koji su Ludbreg učinili ljepšim, sigurnijim, kvalitetnijim za život i razvojno snažnijim.
PL: Uz gradonačelničku funkciju obnašate i dužnost saborskog zastupnika. U Saboru ste dio oporbenog bloka, dok ste u Varaždinskoj županiji podržali većinu predvođenu HDZ-ovim županom Anđelkom Stričakom. Nije li to pomalo kontradiktorno? Kako objašnjavate takvu političku poziciju?
-Odrastao sam u SDP-u i lijevo sam orijentiran. To svi znaju. Kada sam se razišao sa SDP-om i našao na toj nezavisnoj političkoj vjetrometini, shvatio sam da u politici postoje ljudi koji rade za stranke i ljudi koji rade za građane. Sebe vidim među političarima koji rade za građane, ne baveći se politikanstvom i interesima političkih stranaka, nego interesima ljudi koji su ih izabrali. U tom smo smislu donijeli odluku da podržimo aktualnog župana, koji je pobijedio na izborima, i omogućimo mu formiranje većine kako bismo zajedno mogli realizirati projekte važne za naš grad. Tu prije svega mislim na prometnu infrastrukturu, uređenje županijskih cesta, državne prometne projekte, obilaznicu, ludbrešku aglomeraciju koja je dugo stajala te probleme zdravstvene zaštite i nedostatka liječnika. Sve su to pitanja koja Grad Ludbreg ne može riješiti samostalno, ali ih može rješavati u suradnji sa Županijom.
PL: Po tome ispada da se određeni problemi mogu riješiti samo ako podržavate županijsku vlast, a ako ste u oporbi, onda se ne mogu? Nije li to pomalo cinično?
-Ne mislim da je to cinizam. Mi se ne borimo za funkcije i fotelje, nego za to da se određeni problemi brže riješe i da ih rješavaju oni koji su za njih nadležni. Grad Ludbreg nije nadležan za zdravstvenu zaštitu, već je to nadležnost Županije, a isto vrijedi i za niz drugih pitanja. Jedini način da se takve stvari rješavaju jest suradnja i međusobno uvažavanje i na tom tragu pokušavamo raditi posljednjih godina. U Hrvatskom saboru dio sam oporbenog bloka, ali ne želim se vezati ni uz jednu političku opciju, ni uz SDP ni uz Možemo!, koji ima svoje političke agende. Ponekad su one ispravne, a ponekad potpuno promašene. Nezavisna pozicija omogućuje meni i drugim kolegama da podržimo ono što smatramo dobrim, a da ono što nije dobro ne podržimo.
PL: Prošlo je otprilike godinu i pol dana otkako ste podržali župana Stričaka. Što je od onoga što ste tada tražili doista ostvareno, a što je još uvijek na razini obećanja?
-Stvari za koje smo tražili pomoć realizirane su u većoj ili manjoj mjeri. Prije svega, stabilizirali smo stanje u našem Domu zdravlja i trenutačno je situacija zadovoljavajuća. Problem koji je i dalje aktualan jest pedijatrijska služba, ali to nije samo problem Ludbrega nego cijele Hrvatske, jer u sustavu nedostaje pedijatara. Što se tiče aglomeracije, očekujemo potpisivanje ugovora do kraja godine. Riječ je o projektu vrijednom 107 milijuna eura, koji nije važan samo za Ludbreg nego i za susjedne općine. Obuhvaća područje s približno 17 tisuća stanovnika i to je velika odgovornost, ponajprije za Grad Ludbreg. Pokrenuli smo i projekt javnog prijevoza, za koji očekujemo potporu Županije jer on jedino u suradnji sa Županijom ima puni smisao. Tu je i pitanje osnivačkih prava nad osnovnom školom jer želimo upravljati obrazovnim procesom na vlastitom području. Mnogo je toga već riješeno, uključujući financiranje i izgradnju pojedinih vodovoda. Sve to radimo u dobroj vjeri i kroz suradnju.
PL: Parlamentarni izbori ipak su bliže. Kakvi su planovi Nezavisne platforme Sjever? Hoćete li se prikloniti lijevoj koaliciji ili HDZ-u?
-Ne treba zaboraviti da je Nezavisna platforma Sjever regionalna stranka, slično kao IDS i neke druge regionalne političke opcije. Nama je u interesu razvoj naše regije i na izbore će Nezavisna platforma Sjever sigurno izaći samostalno. To mi se čini logičnim i normalnim za regionalne stranke. Pokušat ćemo kroz svoju nezavisnost dobiti podršku građana, a nakon izbora vidjet ćemo gdje se možemo politički pronaći. Možda ćemo i dalje biti u oporbi, a možda ćemo biti dio vladajuće većine. U ovom trenutku to ne znam. Ne znam ni kakve će biti ambicije pojedinih političkih aktera na sjeveru Hrvatske i kako će se stvari posložiti.
PL: Postoji li mogućnost da Nezavisna platforma Sjever još tijekom ovog mandata podrži HDZ i vladajuću većinu?
-Mi smo kao Nezavisna platforma Sjever uvijek zainteresirani za to da se na hrvatsku političku scenu vrati normalan dijalog, a posebno smo zainteresirani za to da se Hrvatska vrati prema demokratskom centru.
PL: Smatrate li da je Hrvatska trenutačno previše skrenula udesno?
Trenutačno je situacija takva da je HDZ, kao stranka desnog centra, na vlasti sa strankama desnice. Meni se to baš i ne sviđa i mislim da bi Hrvatsku svakako trebalo vratiti prema političkom centru. Ako je moguće, prema lijevom centru, bio bih najsretniji, ali prema centru u svakom slučaju. Time bi se smanjile nepotrebne tenzije koje su nastale otvaranjem prostora desnim strankama da iznose neke svoje, meni neprihvatljive ideološke postavke. Nisam sretan zbog toga, ali prihvaćam činjenicu da su hrvatski građani na izborima izabrali upravo ovakvu vlast i s time se moramo nositi.
PL: Kako biste ocijenili Andreja Plenkovića kao premijera?
-Pokazalo se da je najdugovječniji hrvatski premijer i to nije mala stvar. Na tome mu treba čestitati i napravljeno je mnogo dobrih stvari. Otvorile su se prilike koje smo svi mogli iskoristiti, primjerice kroz nove europske fondove i dodatna, ponekad i nepredviđena, ali dobrodošla europska sredstva. Sve su to pozitivne stvari. S druge strane, postoje i problemi. Jedan od njih svakako je zdravstvo, ali po meni je najveći problem to što nije provedena ozbiljna reforma školskog sustava. Naš obrazovni sustav pokazuje mnogo slabosti i nepripremljenosti za izazove vremena u kojem živimo. Mislim da se tu moglo napraviti mnogo više i nadam se da će se u razdoblju koje je pred nama i taj problem početi ozbiljnije rješavati.
PL: Može li predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić biti kandidat koji će na sljedećim izborima pobijediti HDZ i Andreja Plenkovića?
-Nisam uvjeren da Hajdaš Dončić može pobijediti na tim izborima. Dugo se poznajemo, još iz vremena zajedničkog rada u SDP-u, ali nisam siguran da je on kandidat koji može ostvariti takav rezultat. Možda u ovom trenutku postoji netko iz lijevog političkog bloka Možemo tko bi bio bolji kandidat za premijera. To je moj dojam kao nekoga tko danas sve to promatra sa strane. O tome će, naravno, odlučivati političke stranke koje će dogovarati eventualnu koaliciju, a ja u tim dogovorima ne sudjelujem. Nadam se samo da će se Hrvatska vratiti političkom centru, stabilnosti i europskim vrijednostima koje su već duboko ugrađene u naše društvo. Mislim da daljnji odlazak udesno nije najbolja opcija. Rezultati izbora u Americi, ali i politička kretanja u Mađarskoj i Srbiji pokazuju da se ljudi počinju odmicati od izrazito desnih i populističkih ideja te se vraćaju nekim normalnijim, životnim i razvojnim temama. Nadam se da će se nešto slično dogoditi i u Hrvatskoj.
NN: O utegu presude protiv međimurskog župana
Matija Posavec je posebna politička figura
PL: Član ste Nezavisne platforme Sjever. Koliko je za političku budućnost vaše stranke opterećenje nepravomoćna presuda međimurskom županu Matiji Posavcu?
– Prije svega, presuda je nepravomoćna i to je važno naglasiti. Župan se žalio na presudu i sada treba pričekati daljnje korake. Matija Posavec posebna je politička figura koja uživa veliku podršku i popularnost u Međimurskoj županiji, ali i, što bi možda neke iznenadilo, veliku podršku građana Varaždinske županije. Ta presuda dio je njegova političkog puta, koji je nešto teži nego što je uobičajeno. Nadam se da će u ovom postupku dokazati svoju nevinost i da će njegova politička karijera iz svega izaći neokrznuta. Što se tiče budućnosti Nezavisne platforme Sjever, već smo se dokazali na lokalnim izborima. Imamo nekoliko gradonačelnika i načelnika u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji te vijećnike u županijskim skupštinama. To su temelji na kojima stranka može dalje rasti i jačati na sljedećim lokalnim izborima. No, do toga ima još dosta vremena pa ćemo vidjeti kako će se stvari razvijati.
FOTO Antun Bobonj
