Sveučilište Sjever u Koprivnicu je dovelo mlade ljude koji ovdje nikad ne bi došli

“Nisam znao gdje je Koprivnica na karti, a sad sam odlučio ovdje živjeti”

Biti sveučilišni grad, osim akademskog prestiža, znači i biti dom mladim ljudima sa svih krajeva Hrvatske. Jedan od najvećih dobitaka Koprivnice kao sveučilišnog grada je činjenica da se širenjem sveučilišta širila i mreža studenata, ljudi koji vjerojatno nikad ne bi niti posjetili Koprivnicu da ne postoji Sveučilište Sjever. No, mnogi koji su odabrali studirati baš u Koprivnici danas svjedoče kako je to bio jedan od najboljih izbora u njihovim životima. Troje studenata Sveučilišta Sjever, Paola Perica, Marija Magdalena Babić i Vilim Umičević, došli su iz različitih krajeva Hrvatske u Koprivnicu, a podravska metropola sada im je, nakon nekoliko godina provedenih ovdje, postala drugi dom. Ovo može biti ne samo dobitak na prestižu i lijepi kompliment, ova činjenica može biti demografski, ali i civilizacijski značajna.

Iz Vodica u ravnu Podravinu

Paola Perica, 21-godišnja studentica Komunikologije, medija i novinarstva, u Koprivnicu je stigla iz Vodica. Privukao ju je, kaže, inovativni studijski program koji joj omogućuje usavršavanje ne samo u novinarstvu, već i u komunikologiji i medijima. No, kako sama kaže, veliki plus bio je i to što Koprivnica nije užurbana metropola poput Zagreba, već mirniji grad koji pruža idealan balans između studiranja i uživanja u prirodi.

– Studij nas odlično priprema za rad u suvremenom medijskom okruženju kroz praktične projekte – od pisanja za studentske portale do vođenja društvenih mreža i sudjelovanja u novinarskim radionicama – istaknula je Paola, koja se osim studija uključila i u društveni život zajednice, tako da je aktivno sudjelovala u organizaciji humanitarnih događanja, vodila društvene mreže sportskih udruga te pisala za lokalne i specijalizirane portale. Studentski život u Koprivnici konstantno se razvija, a puno ovisi i o pojedincu koliko će iskoristiti čari studentskih dana.

– Prije dvije godine bilo je manje studentskih događanja, ali sada su studentske srijede sve češće, ima više kulturnih i društvenih zbivanja, a grad pruža odlične prilike za opuštanje i druženje. Smatram da je dobar studentski život, uz dobro društvo i želju za zabavom, osiguran i moguć – kazala je Paola.

Od žudnje za domom do folklora

Sličnu priču kazala nam je i Marija Magdalena Babić iz Slavonskog Broda. Koprivnica je za nju isprva bila samo daleki grad u kojem je odlučila upisati Prehrambenu tehnologiju, no tijekom studija postala joj je dom.

– Najviše me privuklo to što Koprivnica ima jaku prehrambenu industriju, što otvara brojne prilike za praksu i buduće zaposlenje. Osim toga, koncept stabla koje svaki student Prehrambene tehnologije njeguje tijekom studija i na kraju od njega izrađuje proizvod bio mi je nešto potpuno novo i zanimljivo – prisjetila se Marija, koja je na početku studija imala dvojbe oko svoje odluke, jer je bila daleko od doma, ali ubrzo je i ona postala dio zajednice. Danas, nakon tri godine studija, ističe da su najmoderniji laboratoriji i praktične vježbe, poput izrade vlastitog gina, pralina i sokova, ono što studij čini posebnim. Također, kroz terensku nastavu imala je priliku posjetiti prehrambene tvrtke i steći uvid u realan rad u industriji, a stekla je i međunarodno iskustvo kad je odrađivala praksu u Austriji. No osim toga, postala je članica folklornog ansambla.

Koprivnica je novi dom

Za Vilima Umičevića, studenta pete godine Medijskog dizajna iz mjesta Kuče blizu Velike Gorice, Koprivnica je, pak, postala puno više od studentskog grada, postala mu je dom.

– Isprva sam bio skeptičan. Nisam znao gdje je Koprivnica na karti, a prvi dojmovi bili su mi magloviti i pusti jesenski dani. No, na uvodnom predstavljanju studija profesori su me osvojili i shvatio sam da ovo mjesto ima nešto posebno – prisjetio se Vilim. Kao student Medijskog dizajna imao je priliku sudjelovati u brojnim projektima, a posebno mu je ostalo u sjećanju volontiranje na Festivalu znanosti, gdje su mališani mogli isprobati snimanje na zelenom platnu.

– Bilo je neprocjenjivo vidjeti njihova lica dok su „stajali“ usred afričke savane s lavom. To su trenuci koji ostaju – rekao je Vilim. Uz to, stekao je iskustvo u fotografiji, grafičkom dizajnu i multimedijalnim projektima.

– Na Sveučilištu imamo atelje, foto studio, tonski studio i još mnogo toga, a uz to i vrijeme na raspolaganju. Više-manje može se provoditi svako slobodno vrijeme unutar tih prostora i dati si mašti na volju te se baviti upravo time što vas zanima. Ovdje profesori nisu samo predavači, oni su mentori koji vas pripremaju za stvaran život – dodao je Vilim. Koprivnicu danas vidi kao savršeno mjesto za život.

– Iako sam na početku studija mislio da ću se prebaciti na drugi fakultet, danas ne bih mijenjao ni grad ni fakultet. Koprivnica ima savršen balans. Dovoljno je mala da je sve nadohvat ruke, a opet dovoljno velika da nudi brojne prilike. Kada bih se vratio u 2019. i ponovno mogao birati koji studij bih upisao i gdje, ovog puta bi studij Medijskog dizajna bio moj prvi i jedini izbor. Također, u planu mi ja sa zaručnicom ovdje ostati živjeti i otvoriti vlastiti foto studio – kazao je Vilim. Ono što svi troje ističu je pristupačnost profesora, koji su im dostupni ne samo na predavanjima, već i u svim aspektima komunikacije, kao spremnosti da uvijek pomognu savjetom ili dodatnim informacijama. Također ističu da im je drago što se i dalje razvija studentski kampus, veseli ih izgradnja studentskog doma, novog Znanstvenog inovacijskog parka, kao i ponovna dostupnost studentske mreže.

FOTO Nikola Wolf

Halo, Podravski!

Imate priču, vijest, fotku ili video?
Nešto vas muči ili želite nešto/nekoga pohvaliti?
Javite nam se!

ĐURĐEVAČKI LIMITATOR

Srbijanci pumpaju, a mi nemremo dva petka zaredom bojkotirati štacune

Zlatko Lukačević agent je za prodaju nekretnina i stručnjak za nekretninski biznis

“Tko misli kupiti stan ili kuću neka to učini što prije jer cijene nekretnina mogu samo još rasti”

priča sa sretnim završetkom

Policajac iz našeg kraja preko mobitela spasio djevojčicu izgubljenu u šumi