Podravski favicon - Podravina i Prigorje - Koprivnica - Križevci - Đurđevac - Ludbreg - Aktualne vijesti - Zanimljivosti - Fotogalerije

Niste društveno aktivni? Možda ćete živjeti kraće!

Piše dr. Ivo Belan

Smirili ste se na trenutak kako biste uživali dok vam sunčeve zrake miluju lice. Vaša beba u kolicima pruža vam ruke kako biste je podigli, a povjerenje koje se odražava u njezinu osmijehu gotovo vam izmami suze na oči. Sretni trenuci u svakom slučaju! Međutim, znanstvenici danas smatraju da pozitivna raspoloženja koja stvaraju takvi trenuci mogu imati suptilan, ali ipak djelotvoran učinak na zdravlje.

Novo zdravstveno područje, nazvano psihoneuroimunologija, otkriva vezu između mozga i imunološkog, obrambenog sustava. Ispitivanja su pokazala da društveno aktivni ljudi i koji su u braku imaju sklonost živjeti duže nego manje aktivni, odvojeni, rastavljeni, kao i one osobe koje nisu u braku. Utvrđeno je da ljudi koji žive u sretnom braku imaju i jači imunološki sustav. Izgleda da kontakti s drugim ljudima i razne društvene aktivnosti pridonose zdravlju i dužini života.

Podijeliti svoje osjećaje s drugima može također pomoći, to jest može imati i fizičke i psihičke koristi za onoga koji se ispovijeda, koji se otvara.

Optimizam je još jedan jaki zdravstveni faktor. Istraživanja su pokazala da oni koji su bili najpesimističniji u svojim 20-im godinama da su češće obolijevali od težih bolesti u svojim 40-im,50-im i 60-im godinama života. Možda pesimisti postaju pasivni kad se suoče s oboljenjem i ne vode dovoljnu brigu o sebi. Optimistični stav ima svoju vrijednost u borbi protiv bolesti. U ispitivanjima žena s uznapredovalim rakom dojke najduži period preživljavanja nakon terapije imale su, razumljivo, one koje nisu više pokazivale simptome bolesti, ali su istovremeno i zadržale visok stupanj životnog veselja i zadovoljstva.

Čak i u slučajevima znatno manje ozbiljnih oboljenja, kao što je obična prehlada, smatra se da postoji određena veza između te bolesti i psiholoških faktora. U jednom istraživanju uočeno je da su pesimisti bili skloniji infekciji prehlade nego druge osobe. Zanimljivo, čak i osjet ljubavi, doživljaj ljubavnih osjećaja, u nekih je ljudi rezultirao povećanim lučenjem u slini imunoglobulina A, kemijskog spoja koji zaštićuje od infekcija dišnog sustava. Znanstvenici su čvrsto dokazali da mozak i imunološki sustav međusobno komuniciraju, kao i drugi sustavi u organizmu. Postoje stotine snažnih biokemijskih spojeva koji prenose poruke u oba smjera. Poznato je da mnogi od tih spojeva imaju jak učinak na raspoloženja i emocije i preko svog molekularnog sastava omogućuju razumijevanje veze (za koju se već odavno mislilo da postoji) između stanja psihe i stanja zdravlja.

Danas je poznato da su monociti – imunološke stanice koje pomažu zacjeljivanje rana, obnovu tkiva i uništavanje bakterija – osjetljivi na neuropeptide, kemijske spojeve koji se stvaraju u mozgu. Začuđujuće, posebno velika koncentracija stanica koje luče neuropeptide nalazi se u onim dijelovima mozga koji kontroliraju emocije.

Jedan eksperimentalni program proveden na Institutu za rak Pittsburg sveučilišta pokazao je zanimljive rezultate. Voditelji programa fokusirali su se na pacijente oboljele od raka, ali čija je bolest bila u povlačenju. Budući da postoji velik rizik da će se rak ponovo javiti, program je imao za cilj pokušati psihološkim treninzima povećati otpornost bolesnika. Pacijenti su prošli 8-tjedni program vježbi relaksacije i trening neprihvaćanja poraza u borbi protiv bolesti. Cilj podučavanja pacijenata je bio kako se nositi s bolešću i učiniti ih više optimističnijima. Znanstvenici su otkrili da su kod onih bolesnika koji su bili uključeni u program, prirodne “stanice ubojice” (koje zaštićuju organizam od rasta tumora) bile aktivnije nego kod onih pacijenata koji su primili samo standardnu medicinsku skrb.

Što možemo naučiti od onih koji otkrivaju vrijednosti pozitivnih misli? Biti pun nade, optimističan, može poboljšati kvalitetu života. Pred znanstvenicima je još uvijek izazov da utvrde može li nada stvarno utjecati na imunološki sustav. Brižljivo, sustavno istraživanje kako bi se odgonetnula veza između psiholoških faktora i imunološke funkcije, možda će zahtijevati godine znanstvenog rada. Međutim, koristi će biti veoma velike.

Dr. Mary Fletcher, direktorica laboratorija za kliničku imunologiju, na sveučilištu Miami, kaže: ”Nalazimo se u sredini jedne revolucije”.

Halo, Podravski!

Imate priču, vijest, fotku ili video?
Nešto vas muči ili želite nešto/nekoga pohvaliti?
Javite nam se!

Pretplatite se na naš kanal:

FOTO/VIDEO Otvoren skate park, ljubitelji adrenalina natječu se u izvođenju vratolomija

ISKUSTVO PACIJENTA

FOTO Tomo je operirao srce, kuk, bruh i koljeno: “Pomalo pijem domaće vino, a na zemlji radim od pete godine”

NAIVA U FOKUSU

FOTO Slikari preuzeli ključeve grada, počeli 30-ti Podravski motivi

Zabilježeno pet jedinki ove invazivne vrste

Na Dravi se pojavila egipatska guska

Sakupljanje žira

Hrvatske šume imaju obavijest za sve građane koji žele dodatno zaraditi

Završili u kanalu

Dvije osobe teško ozlijeđene u padu s motocikla

Upišite pojam koji želite pretraživati