Mlada žena iz okolice Križevaca koja je u veljači i ožujku 2019. nekoliko puta potražila liječničku pomoć zbog bolova i krvarenja dobila je spor protiv Opće bolnice Varaždin jer liječnici nisu na vrijeme utvrdili da ima izvanmaterničnu trudnoću. Umjesto da dodatnim pretragama provjere što se događa, zaključili su da je najvjerojatnije imala spontani pobačaj, a nekoliko dana poslije žena je zbog puknuća jajovoda i obilnog unutarnjeg krvarenja završila na hitnoj operaciji u koprivničkoj bolnici. Općinski sud u Varaždinu, Stalna služba u Ivancu, prihvatio je da je u liječenju došlo do liječničke pogreške te naložio varaždinskoj bolnici da pacijentici isplati 9.954,21 euro odštete za pretrpljene bolove, strah i smanjenje životne aktivnosti. Dosuđeno joj je i 408 eura za tuđu pomoć i njegu te 5.903,40 eura za naknadu troškova postupka, uz pripadajuće kamate, a riječ je o nepravomoćnoj presudi na koju je moguće uložiti žalbu.
Bolovi i krvarenje
Sve je počelo 5. veljače 2019., kada je žena zbog bolova i krvarenja došla na hitni pregled u varaždinsku bolnicu, a test je potvrdio trudnoću. Krajem veljače njezin osobni ginekolog zatražio je laboratorijski nalaz beta-hCG-a, hormona čija se vrijednost prati kako bi se dobio uvid u tijek trudnoće, a žena se 3. ožujka ponovno javila u bolnicu zbog bolova i krvarenja. Ultrazvukom se više nije vidjela trudnoća u maternici pa joj je rečeno da je najvjerojatnije došlo do spontanog pobačaja, a i na kontrolnom pregledu 7. ožujka ponovljeno joj je da je tijelo izbacilo ostatke trudnoće. No, ni pri jednom od ta dva pregleda nije joj napravljen novi nalaz beta-hCG-a kojim bi se provjerilo što se događa s trudnoćom, a upravo je to bio ključni propust u liječenju. Izvanmaternična trudnoća znači da se oplođena jajna stanica razvija izvan maternice, najčešće u jajovodu. Takva trudnoća ne može se normalno nastaviti, a njezin razvoj može dovesti do pucanja jajovoda i opasnog unutarnjeg krvarenja. Sam nalaz ultrazvuka nije uvijek dovoljan da se razjasni situacija, zbog čega je važno povezati klinički pregled, ultrazvuk i ponovljena mjerenja beta-hCG-a, a 13. ožujka zdravstveno stanje ove žene se dramatično pogoršalo. Zbog snažnih bolova kolabirala te je hitno prevezena u koprivničku bolnicu i liječnici su tijekom operacije u njenoj trbušnoj šupljini pronašli oko dvije litre krvi i krvnih ugrušaka. Utvrđeno je da je puknuo desni jajovod zbog izvanmaternične trudnoće pa ga je trebalo kirurški odstraniti, a tijekom zahvata dobila je i transfuziju koncentriranih eritrocita.
Nalaz vještaka
Sud je odluku temeljio ponajprije na nalazu ginekološkog vještaka koji je zaključio da postupak liječenja nije bio pravilan jer laboratorijsko praćenje hormona trudnoće nije bilo usklađeno s ultrazvučnim i kliničkim pregledima. Prema njegovu mišljenju, takva kombinacija pretraga mogla je pobuditi sumnju na izvanmaterničnu trudnoću i omogućiti pravodobno postavljanje dijagnoze. Vještak je objasnio i da se, ovisno o tome kada se trudnoća otkrije, mogu primijeniti različiti načini liječenja. U ranijoj fazi moguće je liječenje lijekovima, dok se u drugim slučajevima može pokušati zahvat kojim se čuva jajovod. Ipak, nije moguće jamčiti da bi jajovod bio sačuvan čak i da je trudnoća ranije otkrivena. Za sud je ključno bilo to što potrebna dijagnostika nije provedena, a žena je zbog neprepoznatog stanja doživjela puknuće jajovoda, obilno krvarenje i hitnu operaciju. Bolnica je osporavala odgovornost, tvrdeći da tadašnji simptomi i nalazi nisu upućivali na izvanmaterničnu trudnoću. Sud ipak nije prihvatio takvo objašnjenje jer ga je suprotstavio zaključcima medicinskog vještaka. Utvrdio je uzročnu vezu između propusta u dijagnostici i nastale štete, a pri određivanju odštete u obzir su uzeti fizički bolovi, strah za život, operacija i gubitak jajovoda. Vještačenjem je utvrđeno i smanjenje životne aktivnosti, osobito zbog posljedica na reproduktivno zdravlje i za pomoć nakon operacije dosuđeno je dodatnih 408 eura.
FOTO ilustracija
