Brzina kojom jedemo ima veći utjecaj na zdravlje nego što većina ljudi misli. U modernom tempu života obroci se često svode na nekoliko minuta, uz ekran, telefon ili posao. Takav način jedenja zaobilazi prirodne mehanizme kontrole apetita i može dugoročno dovesti do prejedanja, povećanja tjelesne mase i lošije probave.
Znanstvena istraživanja pokazuju da mozgu treba otprilike 15 do 20 minuta da registrira osjećaj sitosti. Kada jedemo prebrzo, unesemo znatno više kalorija prije nego što mozak uopće dobije informaciju da smo siti.
Studija objavljena u časopisu BMJ Open pokazala je da osobe koje jedu brzo imaju veći rizik od pretilosti u odnosu na one koji jedu sporije. Suprotno tome, ispitanici koji su svjesno usporili tempo jedenja spontano su smanjili dnevni kalorijski unos, bez namjerne dijete ili ograničavanja namirnica.
Sporo jedenje pozitivno utječe i na probavu. Hrana koja se temeljitije žvače lakše se razgrađuje u želucu, smanjuje se nadutost i nelagoda nakon obroka, a apsorpcija hranjivih tvari postaje učinkovitija. Probavni sustav jednostavno dobiva priliku raditi kako je biološki zamišljeno.
Osim fizičkih učinaka, sporije jedenje ima i psihološku komponentu. Fokus na obrok, bez distrakcija poput televizije ili mobitela, povećava svjesnost o stvarnom osjećaju gladi i sitosti. Ljudi koji prakticiraju takav pristup češće prepoznaju razliku između fizičke potrebe za hranom i emocionalnog jedenja iz dosade ili stresa.
Zanimljivo je da usporavanje jedenja ne zahtijeva nikakve posebne namirnice, dodatke prehrani ni stroga pravila. Dovoljno je produžiti trajanje obroka, napraviti kratke pauze između zalogaja i obratiti pažnju na okus i teksturu hrane. U praksi se pokazalo da male promjene u ponašanju mogu imati veći učinak od restriktivnih dijeta koje je teško dugoročno održavati.
Dugoročno, ljudi koji jedu sporije lakše održavaju stabilnu tjelesnu težinu, imaju bolju kontrolu apetita i zdraviji odnos prema hrani. Umjesto borbe s kalorijama i pravilima, tijelo ponovno preuzima ulogu regulatora, koristeći mehanizme koji su evolucijski razvijani tisućama godina.
FOTO ilustracija
