Između 28. i 29. listopada u 3 sata ujutro, dakle sa subote na nedjelju kazaljke sata se pomiču unatrag za jedan sat, tojest vraćaju se na 2 sata ujutro.
Unatoč činjenici da većina stanovnika EU želi da se pomicanje sata ukine, jedan od razloga zašto još nema ukidanja prebacivanja vremena je to što se države ne mogu dogovoriti na kojem će vremenu ostati kao trajnom, odnosno hoće li to biti ljetno ili zimsko.
Kada se rasprava konačno pokrene i sporazum postigne, trebat će još najmanje jedna do dvije godine kako bi se osiguralo da usluge prijevoza, uključujući vlakove i letove, prilagode svoje rasporede. To znači da bi prebacivanje vremena moglo najranije biti ukinuto 2025., piše Index.
Obzirom da počinje zimsko računanje vremena, mijenjaju se i razdoblja dnevnih tarifa za obračun struje, dakle, struja će biti jeftinija od 21 sat do 7 ujutro, a prema višoj tarifi obračunavat će se od 7 do 21.
Istraživanja su pokazala da u tjednu nakon prijelaza na ljetno računanje vremena raste broj srčanih udara te probavnih i imunoloških bolesti, a zabilježeno je i blago povećanje u broju prometnih nesreća. Dugoročno gledano, prebacivanje može imati negativne učinke koji će se manifestirati u obliku depresije, usporenog metabolizma, debljanja i glavobolja. Uzrok ovih zdravstvenih problema je to što prebacivanje narušava naš prirodni cirkadijski ritam, odnosno biološki sat koji je usklađen sa Suncem, piše Index.
FOTO Nikola Wolf/Arhiva
