Građani u proljeće počinju s poljoprivrednim radovima koji uključuju spaljivanje biljnog otpada: od trave, lišća i orezanog granja, koji često postaju uzrokom požara. Spaljivanje biljnog otpada zastarjela je i vrlo opasna radnja koja utječe na sigurnost građana jer se plamen lako može proširiti na stambene objekte i okolno raslinje te dovesti u opasnost ljudske živote. Također, spaljivanje uzrokuje i onečišćenje zraka te zagađenje zemljišta i vode, a negativno utječe i na sastav hranjivih tvari u tlu i nanosi velike štete biljnom i životinjskom svijetu, navode iz Hrvatske vatrogasne zajednice
Mnoge životinje u požaru gube svoje stanište i ugibaju od dima i vatre. Treba spomenuti i da je nerijetko ugrožena cestovna sigurnost kada se spaljivanje provodi blizu prometnica, a dim tada otežava vozačima vidljivost. Zbrinjavanje biljnog otpada regulirano je odlukama jedinica lokalne i područne samouprave, a za svako loženje vatre na otvorenom prostoru nužno je prethodno pribaviti odobrenje nadležne vatrogasne službe.
Velike kazne za počinitelje
Ukoliko zbog požara nastane materijalna šteta ili netko pogine, odgovorni se za požar izlažu prekršajnim i kaznenim prijavama te zatvorskim kaznama. Za izazivanje požara novčane kazne su u iznosu od 1.990 do 19.900 eura, a kazna zatvora do 60 dana. U slučaju nehaja novčane kazne su od 260 do 1.990 eura. Uz kazne predviđene Zakonom o zaštiti od požara odredbe Kaznenog zakona predviđaju i kazne zatvorom od šest mjeseci do 5 godina za dovođenje u opasnost života i imovine uzrokovane požarom.
Ukoliko su ova djela učinjena iz nehaja, kazne su do tri godine zatvora. Apeliramo na građane da biljni otpad zbrinjavaju na ekološki način koji može uključivati kompostiranje čime stvaramo prihranu za sadnju i sjetvu te time smanjujemo vlastite troškove i pridonosimo sigurnosti. Također, biljni otpad može se zbrinuti i u reciklažna dvorišta čime pomažemo u održivom gospodarenju otpadom.
FOTO: Arhiva PL
