Hrvatske ceste su u javno savjetovanje pustile projekt izrade idejnih projekata s ishođenjem lokacijske dozvole za obilaznicu Koprivnice u duljini otprilike 25 kilometara. Posljednji je to korak prije nego što se objavi sama javna nabava koja bi se trebala raspisati vrlo brzo, a ona je u ovom slučaju procijenjena na 960 tisuća eura s PDV-om. Predviđeno je da bi izrada idejnih projekata i ishođenje lokacijske dozvole trebalo trajati 14 mjeseci od odabira izvođača. To znači da bi idejni projekti i lokacijske dozvole u idealnoj situaciji mogli biti ishođeni do kraja 2026. ili 2027. godine, no to ne mora nužno značiti da će sama izgradnja sjeverne koprivničke obilaznice krenuti tako brzo.
Strateška odrednica
Koprivnička obilaznica je još otprije uvrštena u jednu od strateških odrednica Hrvatskih cesta, kao i sastavni dio buduće Podravske brze ceste od Ormoža (Slovenija), Varaždina, Koprivnice, Osijeka, Vukovara do Iloka. Taj je pravac upisan u Strategiju razvoja, a do sada je na realizaciji podravskog prometnog pravca na području Varaždinske županije izgrađena jugozapadna obilaznica Varaždina. Prema ranijim idejnim rješenjima, navodi se u tehničkim specifikacijama javne nabave koju su objavile Hrvatske ceste, koprivnička obilaznica planira se kao dio dvaju koridora brzih cesta. Jedan od njih je upravo Podravska brza cesta, a drugi je brza cesta Vrbovec – Križevci – Koprivnica – Gola.
– Kroz grad Koprivnicu prolaze državne ceste D2, D41 i D20 i čine temeljnu cestovnu mrežu područja. Prolazak državne ceste D2 i D41 kroz izgrađeno građevinsko područje, velik broj priključaka na ceste te prometno opterećenje kao i njegova struktura (tranzitni i lokalni promet) smanjuju sigurnost odvijanja prometa i kvalitetu života uz navedene ceste. Rješenje problema je u izgradnji obilaznice Grada Koprivnice koja počinje na D2 kod mjesta Rasinja, prolazi sjeverno od Grada i spaja se na istoku ponovno na D2 kod mjesta Štaglinec – navodi se i zaključuje da bi se time sav tranzitni promet istok – zapad preusmjerio na obilaznicu.
– Promet sjever-jug koristio bi D2 od raskrižja D2 i D41 (kod pruge) do raskrižja D2 i obilaznice te dalje išao obilaznicom na sjever. Obilaznica Koprivnice planirana je Prostornim planom Koprivničko-križevačke županije, kao i prostornim planom Općina Rasinja, Koprivnički Ivanec, Peteranec, Koprivnički Bregi i prostornim planom Grada Koprivnice – stoji u tehničkim specifikacijama projekta u kojem se navodi da je trasa obilaznice projektirana za projektnu brzinu 100 km/h. No, ono što baš i ne djeluje ohrabrujuće je činjenica da Analiza i prognoza prometnih tokova iz Idejnog rješenja „procjenjuje da će na obilaznici Koprivnice u početku eksploatacije 2035. godine prometno opterećenje biti 2750 vozila dnevno s udjelom teretnih vozila od 14 posto“. To znači da bismo na sam završetak izgradnje sjeverne koprivničke obilaznice i njeno puštanje u promet u punom profilu trebali čekati još najmanje deset godina, realnije i nešto duže jer svi dobro znamo da se kod nas gotovo ništa ne završi u zamišljenim rokovima. Ipak, plan je da se obilaznica gradi kroz dvije faze.
Dvije faze izgradnje
U prvoj fazi obilaznica Koprivnice zamišljena je kao brza jednokolnička dvotračna cesta na kojoj je dopuštena brzina 80 km/h. Druga faza je brza cesta sa čvorovima izvan razine i dopuštenom brzinom od 100 km/h, navodi se.
– Na temelju dostupne projektne dokumentacije, pregleda terena i prostorno-planske dokumentacije, dogovora s naručiteljem i profesionalnog iskustva, potrebno je planirati trasu ceste u fazama. Tijekom varijantiranja idejnog projekta i u upravnom postupku ishođenja lokacijske dozvole potrebno je predvidjeti faze izgradnje prometnice koje će predstavljati i cjeline za ishođenje uporabnih dozvola, pri čemu svakako posebnu pažnju treba posvetiti grupiranju građevinskih dozvola na način da se ostavi mogućnost istovremenog izvođenja oba dijela obilaznice – stoji u dokumentaciji u kojoj se precizno navodi kojom će trasom prolaziti obilaznica ukupne dužine oko 25,5 kilometara.
Buduća sjeverna obilaznica počet će tako u čvoru Rasinja i ide na sjeveroistok te prolazi kroz naselja Botinovec i Grbaševec. U nastavku trasa prolazi južno od naselja Pustakovec i Piškornice i spaja se na državnu cestu D20 preko čvora Koprivnički Ivanec. Potom nastavlja jugoistočno i prolazi preko pruge i zapadno od Peteranca te se kod naselja Peteranec preko čvora spaja na državnu cestu D41. Nakon čvora Peteranec slijedi interregionalni čvor Koprivnica od kojeg trasa ide jugozapadno prema državnoj cesti D2, odnosno čvoru Koprivnica jug. Između interregionalnog čvora Koprivnica i čvora Koprivnica jug nalazi se čvor Koprivnički Bregi koji spojnom cestom povezuje obilaznicu sa županijskom cestom Z2147.
A kad smo već kod cestogradnje, proteklih nam se dana nekoliko čitatelja požalilo kako im se čini da su radovi na brzoj cesti Križevci – Kloštar Vojakovački stali. No, iz Hrvatskih cesta, koje su investitor, uvjeravaju nas da radovi teku prema planu i da bi dionica trebala biti završena u ugovornom roku, odnosno do 17. veljače sljedeće godine.
– Na trasi se izvode radovi na uređenju posteljice gornje površine nasipa prometnice te radovi nasipavanja tamponskog sloja kolničke konstrukcije. Isto tako, izvode se radovi na unutarnjoj odvodnji (izvedeno 93 posto radova), kao i radovi na vanjskoj odvodnji i radovi na oblaganju korita. Što se tiče objekata (3 putna prijelaza-nadvožnjaka, 2 mosta, 1 podvožnjak i 1 nadvožnjak preko pruge L=498 m), završeni su radovi na donjim ustrojima. Završeni su i glavni betonski radovi i radovi montaže predgotovljenih elemenata na rasponskim konstrukcijama nadvožnjaka i mostova dok se na nadvožnjaku HŽ 2 izvode betonski radovi za spregnutu beton-čelik rasponsku konstrukciju. Izvode se radovi na zaštiti od buke-bukobrani te su izvedeni svi piloti i platice – stoji u odgovoru iz Hrvatskih cesta koje ističu da se radovi izvode u skladu s dinamičkim planom i da je za očekivati da će biti dovršeni u ugovornom roku. Izvođač radova na budućoj brzoj cesti od Križevaca do Kloštra Vojakovačkog je poduzeće Kamgrad iz Zagreba, a vrijednost ugovora o građenju i nadzoru iznosi gotovo 31,5 milijuna eura. Predviđeno trajanje radova je 30 mjeseci, a gradi se dionica brze ceste u duljini sedam kilometara i to samo sjeverni, odnosno lijevi kolnik.
FOTO arhiva
