Po turističkoj aktivnosti, odnosno po broju dolazaka i noćenja turista, Koprivničko–križevačka županija prošle je godine bila na posljednjem mjestu u Hrvatskoj, a Udruga ruralnog turizma Hrvatske objavila je opsežnu analizu pružatelja usluga u posebnim oblicima turizma. Pod posebne oblike turizma podrazumijevaju se seoski agroturizam te kulturni, pustolovni, ribolovni, konjički, lovni i zdravstveni turizam, a ni tu rezultati nisu posebno ohrabrujući kad je riječ o Koprivničko–križevačkoj županiji i njenim kapacitetima. Od ukupno 1600 pružatelja takvih turističkih usluga u Hrvatskoj, tek 2,5 posto ili njih 40 nalazi se na području Koprivničko–križevačke županije. Manje kapaciteta, odnosno pružatelja usluga u ovim specijaliziranim oblicima turizma je tek u Ličko–senjskoj županiji (35), Virovitičko–podravskoj županiji (28) i Brodsko–posavskoj županiji (24). To je dvostruko manje od prosječnog broja pružatelja posebnih oblika turizma po županiji, koja u prosjeku iznosi 80 pružatelja takvih usluga.
Jedva dva posto
Kada je riječ isključivo o uslugama pružatelja seoskog turizma, situacija je tu po Koprivničko–križevačku županija još gora. Jer analiza Udruge ruralnog turizma obuhvatila je tu sve oblike poljoprivrednih gospodarstava kao što su OPG-ovi, obrti, trgovačka društva ili zadruge koje pružaju turističke i/ili ugostiteljske usluge te ispada da prosječni broj pružatelja takvih usluga po županiji iznosi 53. No, u Koprivničko–križevačkoj županiji ih je tek 21, što je jedva dva posto od ukupnih 1119 na razini Hrvatske. Ipak, situacija je nešto bolja kada se gledaju ruralne kulturne atrakcije u turističkoj funkciji. Tu su obuhvaćeni muzeji, zbirke, etno sela, etno zbirke te interpretacijski i posjetiteljski centri usmjereni na promociju ruralne baštine. Prosječni broj ruralnih atrakcija po županiji iznosi 8,7, dok ih u Koprivničko–križevačkoj županiji ima deset. Iako Koprivničko–križevačka županija zbog svojih prirodnih bogatstava ima sjajne potencijale za pustolovni i konjički turizam, ovo istraživanje pokazuje da na cijelom području Podravine i Prigorja postoji tek jedan pružatelj usluga pustolovnog turizma, a niti jedan konjičkog turizma.
Treba naglasiti da je ova analiza obuhvatila adrenalinske parkove i sve vrste avantura propisanih zakonom o pružanju usluga u turizmu. Vodeni sportovi poput kanuinga i kajakinga uvršteni su ukoliko se odvijaju na slatkim vodama. Sportsko ronjenje uvršteno je u svega nekoliko slučajeva radi izostanka podataka. Adrenalinski parkovi koji nude i usluge jahanja uvršteni su samo u pustolovni turizam, a pružatelji usluga seoskog agroturizma koji ujedno pružaju i usluge pustolovnog i/ili konjičkog turizma nisu obuhvaćeni. Na području Hrvatske postoji ukupno 114 pružatelja usluga lovnog i/ili ribolovnog turizma, a u ovom je segmentu analiza obuhvatila pružatelje usluga i udruge lovnog i ribolovnog turizma s time da se ribolovni turizam odnosi isključivo na ribolov na slatkim vodama. Ispada tako da u Koprivničko–križevačkoj županiji postoje tri pružatelja usluga lovnog i pet pružatelja ribolovnog turizma.
U suradnji s veleučilištem
Inače, ovo je istraživanje Udruga napravila tijekom pretprošle i prošle godine i to u suradnji s Veleučilištem u Križevcima, a jedan od povoda za prikupljanje podataka za ovu analizu bili su i poražavajući podaci o prezentaciji ruralnog i seoskog turizma na mrežnim stranicama turističkih zajednica.
FOTO arhiva
