Alkoholna pića često se spominju u kontekstu kolesterola, no važno je odmah naglasiti da alkohol nije lijek niti zamjena za zdravu prehranu i način života. Ipak, neka alkoholna pića, ako se konzumiraju umjereno, mogu imati blago povoljan učinak na razinu kolesterola, prvenstveno tako što povećavaju udio „dobrog“ HDL kolesterola u krvi.
Crno vino najčešće se povezuje s mogućim pozitivnim učinkom na kolesterol. Ono sadrži antioksidanse poput polifenola i resveratrola, koji mogu pomoći u zaštiti krvnih žila i smanjenju oksidacije „lošeg“ LDL kolesterola. Upravo se zbog toga umjerena konzumacija crnog vina često navodi kao dio mediteranskog načina prehrane, koji se povezuje s boljim zdravljem srca.
Pivo također može imati manji povoljan učinak jer sadrži određenu količinu vlakana i antioksidanse, no taj je učinak slabiji nego kod crnog vina. Osim toga, pivo ima relativno visok kalorijski sadržaj pa pretjerana konzumacija može dovesti do povećanja tjelesne mase, što negativno utječe na kolesterol i zdravlje srca općenito.
Žestoka alkoholna pića poput rakije, votke ili viskija nemaju značajan pozitivan učinak na kolesterol. U većim količinama mogu čak povećati razinu triglicerida u krvi i opteretiti jetru, čime se povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti.
Ključna riječ u cijeloj priči je umjerenost. Prekomjerno konzumiranje alkohola može povisiti „loši“ LDL kolesterol, trigliceride i krvni tlak te dugoročno nanijeti više štete nego koristi. Ako osoba već ne konzumira alkohol, ne preporučuje se započeti s pijenjem isključivo radi kolesterola.
Za snižavanje kolesterola daleko su učinkovitiji i sigurniji zdrava prehrana, redovita tjelesna aktivnost, održavanje zdrave tjelesne mase i, prema potrebi, terapija koju preporuči liječnik. Alkohol, čak i u povoljnijim oblicima poput crnog vina, može imati samo sporednu i ograničenu ulogu u brizi za zdravlje srca.
FOTO ilustracija
