Prošle se godine u Koprivničko-križevačku županiju doselilo 294 stanovnika više nego ih se odselilo. To je najpovoljniji omjer još od 1999. godine. Tako se doselilo 1819 ljudi i to većinom iz inozemstva, dok se iz drugih županija doselilo 596 ljudi. Ako gledamo statistički, s podacima iz cijele Hrvatske, onda je vrlo vjerojatno da se ovdje većinom radi o doseljenicima iz Azije, dakle o uvoznoj radnoj snazi, kako i građanima Ukrajine. Manji dio odnosi se na povratnike iz Njemačke i drugih europskih zemalja. Iako se tu događaju pomaci te se jaz između doseljenih i odseljenih u zemlje Europske unije smanjuje. No, kako je vidljivo, veliki dio suficita od nešto više od 30.000 ljudi, a toliko se više njih doselilo u Hrvatsku nego se iz nje iselilo, ipak su stanovnici Azije, kojih se prošle godine doselilo 17.732 i Ukrajine, njih 13.075, a da se u te predjele gotovo nitko nije odselio. Vrlo je vjerojatno da je i spomenuti suficit migracije na području Koprivničko-križevačke županije identične strukture. Ako pak gledamo naše susjedstvo, Bjelovarsko-bilogorska županija i Virovitičko-podravska imaju negativne brojke. Razlog tome je slabije gospodarstvo, stoga je manja potražnja za radnom snagom, što je pak rezultat da imigranti ne završavaju na području spomenutih županija. Sasvim druga priča je zapadnije i sjevernije, pa tako Međimurje ima bolji „score“ od Podravine i Prigorja te je tamo došlo 569 ljudi više nego je otišlo. U Varaždinskoj je županiji taj omjer još izraženiji, jer je tamo doselilo 1434 pojedinaca više nego je odselilo. Radi se o izrazito gospodarski aktivnim predjelima.
foto arhiva PL
