Od ukupno 128 gradova u Hrvatskoj, njih samo šest je u prošloj godini imalo pozitivan prirodan prirast dok je od 428 općina rođeno više djece, nego što je ljudi umrlo u njih 27. Pokazuju to podaci Državnog zavoda za statistiku prema kojem je Koprivničko–križevačka jedna od sedam hrvatskih županija u kojoj niti u jednom gradu niti općini nije bilo više rođenih od umrlih. Od tih samo šest gradova koji su u prošloj godini imali pozitivan prirast, njih čak pet (Solin +74, Metković +48, Imotski +43, Sinj +16, Vrgorac +10) nalazi se u Dalmaciji i dalmatinskoj Zagori, a od kontinentalnih gradova pozitivan prirast imalo je tek Dugo Selo, gdje se rodilo 46 više djece, nego što je ljudi umrlo. Osim u Slavoniji, situacija je po tom pitanju posebno dramatična na sjeveru Hrvatske, gdje postoji tek nekoliko općina koje bilježe prirodni prirast poput Kraljevca na Sutli u Krapinsko–zagorskoj, Klenovniku, Petrijancu i Vidovcu u Varaždinskoj, Đulovcu u Bjelovarsko–bilogorskoj te Maloj Subotici, Nedelišću i Orehovici u Međimurskoj županiji.
Dramatična situacija
U Podravini i Prigorju općenito, od Ludbrega preko Križevaca pa do Đurđevca i Pitomače, nema niti jedne jedinice lokalne samouprave s pozitivnim prirastom, a u nekima je situacija prilično dramatična. Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju tako da se u prošloj godini u Koprivničko–križevačkoj županiji rodilo 878 djece, a umrlo je 1.528 ljudi i vitalni indeks koji predstavlja odnos živorođenih na stotinu umrlih iznosio je 57,5. To znači da se na stotinu umrlih ne rodi ni 60 djece, a to je ispod državne razine jer vitalni indeks u Hrvatskoj iznosi 62,8. No, niži vitalni indeks od Koprivničko–križevačke županije ima čak 12 županija, a u nekima od njih poput Ličko–senjske, Sisačko–moslavačke, Karlovačke, Virovitičko–podravske i Primorsko–goranske vitalni indeks niži je od 50, što znači da na jedno rođeno dijete dolazi više od dvoje umrlih. Najbolji vitalni indeks od svih općina u Podravini i Prigorju imala je Općina Virje i on je ondje u 2024. godini iznosio 92,6 pošto je na 50 rođenih umrlo 54 ljudi. Potom slijedi Sveti Petar Orehovec s vitalnim indeksom 88,6 (39 rođenih, 44 umrlo), Koprivnički Ivanec s 81 (17 rođenih, 21 umrlih) te Veliki Bukovec s 80 (8 rođenih, 10 umrlih). Najgori je vitalni indeks imalo Novo Virje, tek 23,1, pošto je ondje 2024. godine umrlo 26 ljudi, a rodilo se tek šestero djece. Situacija puno bolja nije ni u Legradu, gdje je vitalni indeks 24,4 (10 rođenih na 41 umrlog) i Svetom Đurđu, gdje je vitalni indeks 24,6 (14 rođenih, 57 umrlih), kao ni Hlebinama gdje je vitalni indeks 26,7 (8 rođenih, 30 umrlih).
Vitalni indeks
Gledano po gradovima, najbolji vitalni indeks imaju Križevci (69), u kojima se 2024. godine rodilo 178 djece, a 258 ljudi je umrlo. Potom slijedi Ludbreg s indeksom 66,7 (62 rođenih, 93 umrlih) i Đurđevac sa 62,7 (74 rođena i 118 umrlih). Najgora situacija po prirodnom prirastu od svih gradova u Podravini i Prigorju je u Koprivnici, gdje je vitalni indeks tek 53,2. No, kada bi se gledalo gradove koji su najmnogoljudniji u svojoj županiji, ima onih u kojima je situacija još puno, puno gora. U Rijeci je tako vitalni indeks pomalo nevjerojatnih 38, što znači da na jednog rođenog ondje dolaze gotovo tri umrla. U Sisku je vitalni indeks 40,9, Puli 48,8, a Varaždinu 49,6.
FOTO arhiva
