Bakar ima koksaru, Zagreb Jakuševac, a Kutina petrokemiju, no što ima Koprivnica? Ovo nije pitanje iz kviza nego pitanje za uzbunu, jer uz navedene gradove, ako je suditi po analizi uređaja za mjerenje Ministarstva gospodarstva – upravo Koprivnica ima najzagađeniji zrak! O zagađenosti u podravskoj metropoli mnogo se pisalo, no bez konkretnog zaključka.
Uređaj na dječjem igralištu
Koprivnica ima dvije mjerne jedinice u državnoj mreži, jednu nedaleko od potoka Koprivnica, drugu na dječjem igralištu na Lenišću. Stanje s otrovnim česticama PM10 je, ukratko rečeno zadovoljavajuće. One opasnije čestice PM2,5 trebale bi nas brinuti. Njihova vrijednost unatrag godinu dana je u prosjeku 26,77 što je – prema smjernicama loše, jer je iznad dopuštenih 25.
PM10 ili grube čestice su one koje imaju promjer manji od 10 mikrometara (μm). PM10 uglavnom sadrže željezo, aluminij i silikate, a nastaju primarno zbog loženja na kruta goriva te ispušnih plinova automobila i industrije. PM2,5 ili fine čestice su one koje su puno opasnije jer su manje od 2,5 μm pa lakše i dublje mogu prodrijeti u organizam. Nastaju sagorijevanjem fosilnih goriva (ispušni plinovi, grijanje na drva ili ugljen i sl). Kad koncentracija poraste više od dopuštenih 25 μg/m3 u kalendarskoj godini – nije dobro.
Ovih sitnih čestica u subotu u jutarnjim satima 12. studenog u Koprivnici ove godine bilo je najviše, čak 115,30 μg/m3, četiri i pol puta više od dozvoljenog. Listopad kao mjesec bio je najgori, od 6. do 20. listopada vrijednosti su svaki dan varirale od 60 do 80 μg/m3. Mjerodavni u ministarstvu pak ističu da je nemoguće da je čestica PM2,5 koje čine i udio u česticama PM10 više nego li ovih zadnjih. No, državni mjerni uređaji se s tim ne slažu.
Kad su o kvaliteti zraka u Hrvatskoj radili prilog na RTL-u, a bilo je to prošle godine, u Institutu za medicinska istraživanja rekli su kako dosad nisu našli koncentraciju na dnevnoj bazi u državnoj mreži uređaja, a koja bi ih potaknula da alarmiraju mjerodavne službe zbog moguće opasnosti. To se, kaže, događa na satnoj bazi kad iz nekog razloga vrijednosti odu iznad graničnih, no kad se gleda 24-satni prosjek – bilo je po njima sve u redu.
Ovim problemom protekle godine bavio se i Antonio Grgić, poduzetnik i politički aktivist sa zelenim predznakom.
– Koprivnica jest na geografski nepovoljnom položaju, u nekakvoj blagoj depresiji. Nije doduše poput Sarajeva u kotlini, koje isto tako ima lošu kvalitetu zraka i mnogo je veći od Koprivnice – rekao je Grgić i dodao kako je faktora vjerojatno više, no nemoguće je uprijeti prstom u nešto i reći da je to – to, od susjednog odlagališta otpada, industrije, pa zatim pogoršanja u sezoni grijanja, prometa motornih vozila, možda i vjetrom donesenih čestica iz drugih krajeva, možda iz smjera Molva gdje je CPS, možda sa zagrebačke strane…?
Profesorica s Geofizičkog odsjeka na PMF-u u Zagrebu Zvjezdana Bencetić Klaić medijima je kazala da izvor mogu biti i građevinski radovi i razni tehnološki procesi u kojima nastaje prašina i ostale čestice. A svjedoci smo da ove godine u Koprivnici i okolici radova ne nedostaje (obnova pruge, aglomeracija, stambena gradnja, radovi na prometnicama…)
– Utječe i sezona grijanja. U situacijama kad je magla, provjetravanje je slabije i samim time mogućnosti za veće koncentracije su veće – objasnila je profesorica.
U Gradu Koprivnici s ovom su temom bili upoznati još protekle godine kad je bila označena kao jedan od gradova u „crvenom“. Pročelnik Dario Jembrek kazao je kako su podaci iznenadili i gradsku vlast koja je odmah zatražila neovisnu analizu o mogućem zagađenju. Bilo je to još protekle godine.
Analiza: Koprivnica je „ok“
-Dobili smo rezultate i oni su pokazali kako stanje nije alarmantno. Imate vrijednosti zagađenja koje se mjere na satnoj, dnevnoj ili godišnjoj razini i kad se gledao prosjek Koprivnica je bila ispod granične vrijednosti. Dakle, situacija nije bila takva – naveo je Dario Jembrek.
Jedino objašnjenje za Koprivnicu, u trenucima kad su vrijednosti na satnoj ili dnevnoj bazi prelazila granicu bila je sezona grijanja i pojačan promet.
Saša Srića iz KBC-a Zagreb vodeći je hrvatski pulmolog, a on upozorava na sve češće respiratorne smetnje zbog loše kvalitete zraka.
– Zagađenje zraka štetnim lebdećim česticama češće je u hladnijem razdoblju godine i u kontinentalnim krajevima Hrvatske. Uzrok su brojnih bolesti, uglavnom respiratornih, no mogu izazvati i kardiovaskularne probleme poput angine pektoris, osobito kod kroničnih bolesnika, a dokazano je i da lebdeće čestice izazivaju kronične komplikacije i kod dijabetičara – navodi i dodaje i kako „problem nagomilanog otpada pojačava izloženost infekcijama“.
