Koža je važan organ koji nas štiti od utjecaja iz okoline. Po koži znamo jesmo li zdravi ili nas možda nešto muči, na koži se pokazuju alergije, upalne bolesti, infekcije. Često puta uzrok problema na koži nalazi se duboko u nama! A naša druga koža, naš gastrointestinalni sustav, koji svakodnevno dolazi u doticaj s okolinom preko naših usta, ostaje za nas nevidljiv. Možemo ga samo osjećati!
Itekako ga osjećamo: bolovi u želucu, napadaji žuči, napuhanost, zatvor, proljev, sve su to manifestacije bolesnih crijeva. No i migrena, kronični umor, upale zglobova, ginekološki poremećaji, razne autoimune bolesti kao što su multipla skleroza, fibromijalgija, lupus, pa čak i dijabetes, svoj korijen mogu imati u bolesnim crijevima. Zašto?
Znanstvena podloga poremećene gastrointestinalne funkcije kaže da dolazi do poremećaja u propusnosti stijenke crijeva, što dovodi do toga da određene molekule ulaze u krvni optok i potiču upalni odgovor, obranu organizma. Laički rečeno, „rupe“ u crijevima dovode do toga da hrana koju najčešće jedemo djelomično prolazi gdje ne bi trebala i stvara upalu u našem tijelu. To se lako da provjeriti ako napravimo test intolerancije na hranu, i u većini slučajeva pokazat će se da smo intolerantni baš na hranu koju najčešće jedemo (u slučaju većine ljudi radi se o mliječnim proizvodima i žitaricama).
Zašto nastaje rupe ili, kako se to u medicini to stručno naziva, „poremećena intestinalna permeabilnost“? Mnoge znanstvene teorije ipak najviše pridaju ulogu stresu kao okidaču za propusna crijeva, tj. poremećenoj crijevnoj flori. Naša su crijeva stanište milijardama kako povoljnih, tako i potencijalno patogenih bakterija. U stresu naša crijeva, pod utjecajem stresnih hormona, stvaraju upalni odgovor, koji dovodi do poremećene mikroflore. Uvjetno patogene bakterije, gljivice i paraziti, u neravnoteži postaju patogeni i mogu izazvati razne poremećaje u tijelu. Upale bubrega i mokraćnog mjehura, vaginalne infekcije, ginekološke infekcije, samo su odraz poremećene intestinalne flore. Jedna od najčešćih bolesti današnjice, autoimuna bolest štitnjače, u znanstvenim pokusima dokazano se liječi izbacivanjem glutena iz prehrane i stabilizacijom crijevne sluznice.
Iako zvuči nelogično da vam liječnik za multiplu sklerozu prepiše prehranu sa zelenim sirovim kašastim sokovima i esencijalne masne kiseline kao osnovnu terapiju, u svojoj praksi viđala sam ljude koji su ozdravili jedući takvu hranu. Jednostavno za razumjeti! Naša crijeva svoju genetiku vuku iz paleolitika kada je homo sapiens jeo uglavnom biljke i možda kakve životinjske proteine koje bismo mi danas smatrali neadekvatnim (kukci, skakavci, gujavice i sl. ) Slika kako homo sapiens ubija mamuta u mom starom „Svijetu oko nas“ danas mi se čini tako naivna! Homo sapiens nije jeo žitarice i naša “originalna” crijeva ne bi trebala biti opterećena tom vrstom hrane, pogotovo ne po preporuci aktualne hranidbene piramide, koja na prvo mjesto stavlja žitarice. Iako se u zadnje vrijeme Američko udruženje za bolesti srca zalaže da na dnu piramide ide povrće i voće, voće se prihvaća bolje nego povrće, jer je slatko i u nama proizvodi više endorfina, ali istovremeno podiže razinu inzulina i stvara preduvjet za pojavu šećerne bolesti.
Što se pak tiče nivoa mozak-crijevo, tu nema jednostavnog rješenja. Zato su tako i popularne tehnike rješavanja stresa, razne pozitivne psihologije, tečajevi, joga i sl. Svatko mora sam za sebe pronaći koju metodu će odabrati, koja metoda najbolje odgovara osobnom temperamentu. Anksiozni i depresivni trebaju aktivnost, a hiperaktivni meditaciju, tek tada će se njihov mozak uravnotežiti i odašiljati prave signale, ne samo u crijeva, nego i u ostali dio tijela.
Od propusnog crijeva do mozga i obrnuto. Stvarna poveznica dokazana je znanstveno, a na nama je da je primjenjujemo svakodnevno u praksi. Naglasak je na „svakodnevno“, jer crijevna sluznica je kao i more, nestalna, nepredvidiva, ali kada je mirna i blaga, ništa ne daje veći osjećaja sreće i zadovoljstva.
Glavni utjecaj stresa na naša crijeva: poremećaj motiliteta crijeva, poremećaj sekrecije crijeva, pojačana propusnost crijeva, negativni utjecaj na regeneraciju crijevne sluznice i na cirkulaciju krvi u sluznici i negativni utjecaj na floru crijeva.
Stres se iz mozga u crijeva prenosi preko mastocita, što dovodi do oslobađanja proinflaamatornih citokina, dakle tvari koje stvaraju upalni odgovor u crijevima. U praksi svakodnevno nailazim na pacijente koji imaju sve simptome netolerancije glutena, a pritom su antitijela na gluten negativna. Tu je riječ o bolesnoj crijevnoj sluznici koja neadekvatno reagira na tvari koje dolaze u crijevni trakt i uzrokuje upalu; ovdje konkretno na lokalnoj razini, ali upala može nastati svugdje, od malog nožnog prsta pa do kose na glavi, svako tkivo podložno je upalnom odgovoru, ističe dr. Sanja Toljan. (najdoktor.com)
