piše: Robert Mihaljević
U ponedjeljak, 18. rujna, na policama svih trgovačkih lanaca u Hrvatskoj dočekale su nas niže cijene najmanje 30 proizvoda koje je Vlada ograničila svojom prošlotjednom odlukom.
Trgovački lanci najavljuju i dodatna sniženja te akcijsku prodaju mimo tih proizvoda čije su najviše cijene fiksirane po sili zakona. No, tih 30 proizvoda – od mlijeka, ulja, jaja, sira, vratine i piceka do jogurta, čokolade, šećera, paste za zube, pelena i toaletnog papira – označeno je posebnim logom i ne ovisi o volji trgovačkih tvrtki.
Vlada je odluku donijela u sjeni novog vala inflacije u Hrvatskoj koja je ubrzala u kolovozu, potaknuta turističkom sezonom i dizanjem cijena na obali. Inflacija se rasplamsala prije svega zbog rasta cijena hrane i pića koje su u kolovozu, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, bile 10,1 posto više nego u istom mjesecu lani. Tu je i novi skok cijene energenata, i to za 4,3 posto u usporedbi s lanjskim kolovozom.
Cijene hrane i pića u kolovozu su bile 10,1 posto više nego u istom mjesecu lani
Među 20 članica eurozone, najveću inflaciju od 9,6 posto na godišnjoj razini ima Slovačka, a druga je Hrvatska s godišnjom stopom inflacije od 8,5 posto izmjerenom u kolovozu, tvrde europski statističari. S druge strane, Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) navodi kako su cijene hrane pale u kolovozu na svjetskoj razini, a tome je značajno pridonijelo pojeftinjenje mlijeka i mliječnih proizvoda, jestivih ulja i mesa.
Njihov indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda u kolovozu je pao za 2,1 posto u odnosu na srpanj. S druge su strane cijene hrane i pića u Hrvatskoj rasle u kolovozu u usporedbi sa srpnjem: međumjesečna stopa inflacije iznosila je 0,6 posto, kažu u Državnom zavodu za statistiku.
Vlada je, dakle, prošli tjedan opsežnim paketom mjera odlučila suzbiti inflaciju i obuzdati rast cijena energenata i osnovnih artikala iz košarice robe široke potrošnje namijenjene kućanstvima u gotovo svakodnevnoj kupnji. Bez obzira na kritike i političke prizvuke koji se vuku uz te odluke, svatko dobronamjeran navijat će da Vladini potezi pobijede inflaciju i da ih strpaju u prihvatljive okvire od nekoliko postotaka rasta godišnje.
Od trgovaca se, ruku na srce, svejedno očekivalo da nakon turističke sezone i početka školske godine krenu u akcijske prodaje i snižavanje cijena proizvoda. Valja priznati još nešto: ograničavanje cijena 30 osnovnih artikala trgovce neće posebno pogoditi. Ako se odreknu dijela marže na mlijeku, pasti za zube i čokoladi, nadoknadit će je na stotinama drugih proizvoda kojima će cijene zbog toga rasti. Niže cijene tih proizvoda, dakle, platit ćemo uglavnom svi mi potrošači kupujući, primjerice, pecivo, kavu, zamrznutu ribu, paštete i salamu.
Ograničavanje cijena 30 osnovnih artikala trgovce neće posebno pogoditi
Svih 30 artikala nosi oznaku ograničene cijene kako bi bili vidljivi potrošačima
No, kad kažemo da trgovci to uglavnom neće osjetiti, mislimo prije svega na velike lance. Mali će biti u problemima jer tih 30 „zamrznutih“ proizvoda njima predstavlja većinu prometa. To su osnovne namirnice koje dobro prolaze u kvartovskim i seoskim dućanima u svakodnevnoj kupnji. Mali su najviše pogođeni zabranom rada trgovina nedjeljom, mali će biti najviše pogođeni Vladinom mjerom o ograničavanju cijena kojom se zapravo želi ići na ruku socijalno najosjetljivijim skupinama građana.
Kako su se najveći trgovački lanci ponašali u kriznoj 2022. godini te ima li mjesta optužbama da su koristili priliku za pumpanje cijena i ekstra profite? Prema podacima do kojih smo došli analizirajući službene poslovne brojke iz njihovih revidiranih financijskih izvještaja, ne bi se složili da su oni lani bili generatori inflacije. Od šest najvećih hrvatskih lanaca u Hrvatskoj (Konzum, Lidl, Spar, Plodine, Kaufland i Tommy), tek su tri neznatno digla prosječnu bruto prodajnu maržu. Riječ je o razlici između prihoda od prodaje trgovačke robe i nabavne vrijednosti te iste robe.
Što vam ovdje želimo predočiti? Stvar je vrlo jednostavna: koliko čistog prihoda ostvari trgovac nakon što plati robu dobavljaču. Ako, recimo, paket nekog proizvoda kupi u tvornici za 100 eura, pa ga na svojoj polici proda za 130 eura, to znači da mu je bruto prodajna marža 30 posto i da iz tih 30 eura mora podmiriti sve druge troškove – plaće radnika, energiju, amortizaciju, investicije, otplatu kredita, održavanje imovine. Ono što mu potom ostane od tih 30 eura je bruto dobit na koju još mora platiti porez.
Ovdje ćemo se, za početak, ograditi jer Konzum još nije dostavio revidirane financijske izvještaje za prošlu poslovnu godinu pa baratamo brojkama iz dvije prethodne godine. U poslovnim krugovima šuška se, doduše, kako je Konzumova marža lani bila nešto veća nego predlani, ali za potvrdu te neslužbene i zasad nepotvrđene informacije valja ipak pričekati službene papire.
Najmanju prosječnu bruto prodajnu maržu među deset najvećih trgovačkih lanaca lani je imalo križevački trgovački div KTC – 20,4 posto. Predlani im je marža bila 20,7 posto. Tu treba uzeti u obzir specifičnost KTC-a, s obzirom da značajne prihode ostvaruje i u lancu vlastitih benzinskih postaja; marže su im tu bile vrlo niske zbog Vladine odluke o njihovu ograničavanju. Osim toga, tu su i KTC-ove poljoljekarne i vlastita poljoprivredna proizvodnja te lanac ugostiteljskih objekata.
Supermarketi KTC-a zato imaju nešto višu bruto maržu u odnosu na cjelokupno poslovanje, ali sudeći po brojkama koje su objavili svakako ne višu od 25 posto jer njihovih robni centri ostvaruju oko 74 posto godišnjeg prometa KTC-a.
Drugi po veličini lanac u Hrvatskoj Lidl prošle je godine ostvario 1,06 milijardi eura prihoda od prodaje trgovačke robe (uglavnom hrane i pića), a troškovi nabave prodane robe iznosili su oko 786 milijuna eura. Iz tih službenih brojki jasno je da je Lidlova lanjska bruto prodajna marža iznosila 34,6 posto, što je za 1,4 posto manje nego predlani kad je iznosila oko 36 posto.
Spar je prošle godine skočio na treće mjesto po prometu među trgovačkim lancima u Hrvatskoj. On je jedan od rijetkih u top 10 lanaca koji su protekle godine povećavali prosječnu maržu. Lani je ona, prema službenim podacima iz poslovnog izvještaja, iznosila 40,5 posto, a predlani 40,3 posto. Izgleda malo, ali na velikom prometu koji se mjeri u milijardama to se na koncu itekako osjeti.
Riječke Plodine, četvrti lanac po prometu u Hrvatskoj, lani su imale prosječnu maržu od otprilike 26 posto, a predlani im je marža iznosila 23,3 posto. Plodine su prošle godine od prodaje robe i ugostiteljskih usluga ostvarile 5,32 milijarde kuna prihoda, a nabavna vrijednost robe iznosila je 4,22 milijarde kuna.
PROSJEČNA MARŽA U POSTOTKU
| KONZUM | 35,8/34,3* |
| LIDL | 34,6/36,0 |
| SPAR | 40,5/40,3 |
| PLODINE | 26,0/23,3 |
| KAUFLAND | 38,6/38,6 |
| TOMMY | 34,4/33,4 |
TRŽIŠNI UDJELI NAJVEĆIH LANI I PREDLANI (%)
| KONZUM | 23,7/24 |
| LIDL | 15,6/15 |
| SPAR | 11,4/11,4 |
| PLODINE | 10,7/10,7 |
| KAUFLAND | 9,4/9,6 |
| TOMMY | 8,2/8,3 |
| STUDENAC | 6,2/5,3 |
| KTC | 3,6/3,7 |
| NTL | 2,4/2,6 |
| KRK | 2,0/1,1 |
FOTO Arhiva
