Nakon što su ratari ove godine imali izrazito nepovoljnu žetvu žita i ječma, izgleda da ih čeka još napetija jesen. Naime, ovogodišnja žetva pšenice ima solidan prinos, ali vrlo lošu kvalitetu i nisku otkupnu cijenu, koja je za pojedine klase pšenice bila manja i za osamdeset posto.
Ništa se drugo ne očekuju niti s kukuruzom, čija žetva slijedi uskoro. U redakciju smo dobili cjenik jednog od velikih hrvatskih otkupljivača, koji još nije služben, ali pokazuje trenutačno kretanje misli onih koji otkupljuju kukuruz. Radi se o cjeniku za kukuruz s visokim udjelom vlage, tako da tu činjenicu također treba uzeti u obzir. No, govoreći okvirno, ako se ove brojke i realiziraju, ratari bi mogli biti u velikim problemima. Svi s kojima smo razgovarali kažu da će ovu godinu zasigurno završiti s gubitkom, a oni koji se profesionalno bave samo ratarstvom razmišljaju o vlastitoj egzistenciji.
Tako je predložena cijena visokovlažnog kukuruza od 28,01 – 29 posto vlage ove godine 0,085 eura po kilogramu, a prošle godine cijena takvog kukuruza bila je 0,23 eura. Kako je vidljivo, riječ je o gotovo trostruko nižoj cijeni. Isto tako, kukuruz bi ove godine opet mogao biti dosta vlažan, usprkos najavi suhog i toplog vremena do žetve. Vidjet će se kolika će biti otkupna cijena kukuruza s normalnom vlagom, ali za zaključiti je da će se negativan trend nastaviti.
– Razmišljam o tome da moram pronaći neko zaposlenje jer, ako se ovako nastavi, od ratarstva više ne mogu živjeti i prehranjivati obitelj. Mi se uvijek zadužimo prije žetve za sjemenski i repromaterijal, taj dug nakon žetve vratimo, a od zarade živimo. Sada kako izgleda neću imati dovoljno novca da poplaćamo sve dugove – kazao nam je poljoprivrednik koji nam je spomenuti cjenik dao na uvid.
Razlog ovakvih cijena je velika ponuda žitarica na našim emitivnim tržištima. Glavno tržište za pšenicu i kukuruz za Hrvatsku je Italija, koja se puni jeftinim ukrajinskim žitom i kukuruzom. Isto tako, Hrvatska je neto izvoznik kukuruza i pšenice te je samodostatnost poljoprivredne proizvodnje u spomenutim granama oko 180 posto. To nikako ne ide u prilog našim ratarima, barem što se tiče otkupne cijene. Iako Hrvatska proizvodi više pšenice i kukuruza nego što nam je potrebno, oni čine zanemariv udio u europskoj proizvodnji i naši ratari ne mogu utjecati na otkupne cijene. Dakle, da Hrvatska ne izveze niti kilogram pšenice i kukuruza europsko tržište ne bi to ni primijetilo.
Također, među ratarima se govori da nisu nemogući niti prosvjedi ili blokada prometnica, ako se ove najavljene otkupne cijene i ostvare i ako država ne intervenira garantiranom otkupnom cijenom koja bi ratarsku proizvodnju činila rentabilnom.
FOTO ilustracija
