Kruška je jedna od najstarijih voćaka koje se uzgajaju na našim prostorima i već stoljećima zauzima posebno mjesto u seoskim voćnjacima sjeverne Hrvatske. Osim što daje sočne i aromatične plodove, kruška je i izuzetno dugovječno stablo koje uz pravilnu njegu može živjeti više od stotinu godina. U nekim starim dvorištima još se mogu pronaći stabla starih sorti koje su posađene prije nekoliko generacija i još uvijek rađaju.
Poznato je više od tisuću sorti, iako se u kontinentalnim krajevima najčešće uzgajaju one koje dobro podnose hladnoću i zimske mrazeve. Najpoznatije sorte u sjevernoj Hrvatskoj su tepka, viljamovka, jeribasa, klapov ljubimac, karamelka i medenac. Neke sorte, poput tepke i viljamovke, mogu se koristiti i za preradu u rakije ili kompote, dok su druge izvrsne za svježu konzumaciju.
Stablo kruške najbolje uspijeva na dubokim, plodnim i dobro dreniranima tlima. Ne podnosi dugotrajno stajanje vode niti teška glinena tla. Najbolje rezultate daje na sunčanim i zaklonjenim položajima, jer joj je potrebno mnogo svjetla za razvoj cvjetnih pupova i kvalitetnih plodova. Kruška podnosi zimske temperature do minus dvadeset pet stupnjeva Celzija, ali rani proljetni mrazovi mogu oštetiti cvjetove, pa je poželjno saditi je na blago povišenim terenima.
Rodnost kruške ovisi o sorti, starosti stabla i uvjetima uzgoja. Prve plodove većina sorti daje između četvrte i šeste godine nakon sadnje, a puni rod postiže se nakon desetak godina. Kad dosegne zrelost, kruška može redovito rađati desetljećima, često i do duboke starosti stabla. Plodovi se beru ovisno o sorti, od ranog ljeta do kasne jeseni. Rane sorte najbolje su za svježu potrošnju, dok se kasne sorte često čuvaju u podrumima ili hladnjačama i mogu trajati mjesecima.
Rezidba je važan dio uzgoja jer kruška ima sklonost stvaranju guste krošnje i visokog rasta. Rezidbom se oblikuje stablo, omogućuje prozračnost i bolja osunčanost, što smanjuje pojavu bolesti i povećava kvalitetu ploda. Osim toga, preporučuje se umjerena gnojidba i redovito zalijevanje tijekom sušnih razdoblja, osobito kod mladih stabala.
Kruška je općenito dugovječna vrsta. Stabla mogu živjeti između sedamdeset i sto pedeset godina, a neke stare sorte i duže. Tijekom života prolazi kroz razdoblja jače i slabije rodnosti, ali uz pravilnu njegu i povremeno pomlađivanje krošnje može davati plodove desetljećima.
FOTO ilustracija
