Korisnici prava na naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad izričito su određeni Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju, a to su:
• osobe u radnom odnosu, službenici i namještenici i s njima, prema posebnim propisima izjednačene osobe zaposlene na državnom području Republike Hrvatske
• osobe koje su izabrane ili imenovane na stalne dužnosti u određenim tijelima državne vlasti odnosno jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, ako za taj rad primaju plaću
• osobe s prebivalištem ili odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj zaposlene u drugoj državi članici ili ugovornoj državi koje nemaju zdravstveno osiguranje nositelja zdravstvenog osiguranja države članice ili ugovorne države, odnosno koje nisu obvezno zdravstveno osigurane prema propisima države rada na način kako je to određeno propisima Europske unije odnosno međunarodnim ugovorom
• članovi uprave trgovačkih društava i izvršni direktori trgovačkih društava, likvidatori i upravitelji zadruga ako nisu obvezno zdravstveno osigurani po osnovi rada ili ako to posebnim propisom nije drukčije određeno
• osobe koje na području Republike Hrvatske obavljaju gospodarsku djelatnost obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti, osobe koje samostalno u obliku slobodnog zanimanja obavljaju profesionalnu djelatnost te osobe koje u Republici Hrvatskoj obavljaju djelatnost poljoprivrede i šumarstva kao jedino ili glavno zanimanje, ako su obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit i ako nisu obvezno zdravstveno osigurane po osnovi rada ili su korisnici prava na mirovinu
• osobe koje obavljaju poljoprivrednu i šumarsku djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje, a upisani su u Upisnik obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva odnosno Upisnik šumo posjednika u svojstvu nositelja ili člana obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, ako nisu obvezno zdravstveno osigurani po osnovi rada ili su korisnici prava na mirovinu ili se nalaze na redovitom školovanju
• svećenici i drugi vjerski službenici vjerske zajednice koja je upisana u evidenciju vjerskih zajednica koju vodi nadležno državno tijelo, ako nisu obvezno zdravstveno osigurani po osnovi rada
• osobe koje pružaju njegu i pomoć hrvatskom ratnom vojnom invalidu Domovinskog rata prema propisima o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, ako obvezno zdravstveno osiguranje ne ostvaruju po drugoj osnovi
• osobe kojima je priznato pravo na status roditelja njegovatelja ili njegovatelja prema zakonu kojim se uređuje socijalna skrb.
Razdoblje privremene nesposobnosti za rad za koje osiguraniku pripada pravo na naknadu plaće u skladu sa Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju, dokazuje se izvješćem o privremenoj nesposobnosti odnosno spriječenosti za rad koju izdaje izabrani doktor primarne zdravstvene zaštite.
Iznos naknade
Naknada plaće ne može biti niža od 70 posto osnovice za naknadu. Najviši mjesečni iznos naknade za puno radno vrijeme, kada se isplaćuje na teret HZZO-a, iznosi 225,5 posto proračunske osnovice, 995,45 eura. Isto ograničenje je predviđeno i za naknadu plaće za vrijeme izolacije zbog pojave zaraze u okolini osiguranika koja se isplaćuje na teret državnog proračuna. To se međutim ne odnosi naknadu plaće za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta te na privremenu nesposobnost za rad zbog ozljede na radu odnosno profesionalne bolesti, kada naknada plaće na teret HZZO-a iznosi 100 posto od osnovice za obračun naknade plaće bez navedenog limita.
Naknada plaće određuje se od osnovice za naknadu plaće, a koju čini prosječan iznos plaće koja je osiguraniku isplaćena u posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupio slučaj na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu. Pod prosječnim iznosom plaće podrazumijeva se iznos dobiven na način da se zbroj isplaćenih plaća podijeli s brojem sati rada za koje su iste isplaćene. Na taj način se dobiva satnica koja se zatim, za svaki pojedini mjesec, ovisno o broju radnih dana u njemu, množi sa brojem sati, koje bi osoba za vrijeme utvrđene privremene nesposobnosti za rad, da je radno sposobna, radila.
Pod plaćom na osnovi koje se utvrđuje osnovica za naknadu plaće podrazumijeva se redovna mjesečna plaća osiguranika/ice te naknada plaće isplaćena za vrijeme odsutnosti s rada (godišnji odmor, plaćeni dopust i privremena nesposobnost za rad) kada se isplaćuje na teret pravne ili fizičke osobe kod koje je osiguranik zaposlen.
S tim u vezi, radi se o „čistoj plaći“ obračunatoj za određeni kalendarski mjesec i isplaćenoj u tom (isplata u tekućem za tekući mjesec) ili u sljedećem mjesecu (isplata u mjesecu za prethodni mjesec). Slijedom navedenog, plaćom se ne smatraju isplate izvršene osnovom eventualnih periodičnih obračuna plaće, regres za godišnji odmor, stimulacije, nagrade, bonusi i slično.
Odluka doktora
Početak i dužinu trajanja privremene nesposobnosti odnosno spriječenosti za rad utvrđuje izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite. Izabrani doktor primarne zdravstvene zaštite utvrđuje dužinu trajanja privremene nesposobnost za rad osiguranika ovisno o vrsti bolesti koja na nju utječe, u skladu sa njegovim zdravstvenim stanjem i medicinskom indikacijom odnosno ovisno o drugim razlozima privremene spriječenosti za rad. Dakle, za utvrđivanje početka ili prestanka privremene nesposobnosti za rad isključivo je nadležan izabrani doktor.
Pravo na naknadu plaće za vrijeme privremene nespobonosti za rad, osiguranik ima sve dok izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite ne utvrdi da je sposoban za rad ili dok mu nalazom i mišljenjem tijela vještačenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom nadležnog za provođenje vještačenja u svrhu ostvarivanja prava u području mirovinskog osiguranja zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, utvrđena smanjena radna sposobnost uz preostalu radnu sposobnost, utvrđen djelomični gubitak radne sposobnosti ili potpuni gubitak radne sposobnosti, s danom zaprimanja obavijesti Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.
Pravo na naknadu plaće pripada osiguraniku u vezi s korištenjem zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja odnosno drugih okolnosti utvrđenih ZOZO-om, ako je:
• privremeno nesposoban za rad zbog bolesti ili ozljede odnosno ako je radi liječenja ili medicinskih ispitivanja smješten u zdravstvenu ustanovu
• privremeno spriječen obavljati rad zbog određenog liječenja ili medicinskog ispitivanja koje se ne može obaviti izvan radnog vremena osiguranika
• izoliran kao kliconoša ili privremeno nesposoban za rad zbog transplantacije živog tkiva i organa u korist druge osigurane osobe HZZO-a
• pratitelj osigurane osobe upućene na liječenje ili liječnički pregled ugovornom subjektu HZZO-a izvan mjesta prebivališta odnosno boravišta osigurane osobe koja se upućuje
• određen da njeguje oboljelog člana uže obitelji (dijete i supružnika) uz uvjete propisane ZOZO-om
• privremeno nesposoban za rad zbog bolesti i komplikacija u vezi s trudnoćom i porodom
• privremeno spriječen za rad zbog korištenja rodiljnog dopusta i prava na rad u polovici punoga radnog vremena, sukladno propisima o rodiljnim i roditeljskim potporama
• privremeno nesposoban za rad zbog korištenja dopusta za slučaj smrti djeteta, u slučaju mrtvorođenog djeteta ili smrti djeteta za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta
• privremeno nesposoban za rad zbog rane, ozljede ili bolesti koja je neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu
• privremeno nesposoban za rad zbog priznate ozljede na radu odnosno profesionalne bolesti
• izoliran zbog pojave zaraze u njegovoj okolini.
Prethodno osiguranje jedan je od preduvjeta za isplatu naknade plaće, kada se ona isplaćuje na teret sredstava HZZO-a, u visini kako propisuje Zakon. Pritom, ako ovaj uvjet nije zadovoljen, osiguranik ima pravo ostvarivati naknadu plaće, no u znatno nižem iznosu, a sve detaljne i ostale informacije dostupne su na ovom LINKU.
FOTO ilustracija
