Hren je biljka koja se u našim krajevima koristi stoljećima, najčešće kao ljuti začin. Osim što jelima daje poseban okus, hren je i pravo malo prirodno ljekovito blago. Njegova ljutina i miris nisu slučajni, upravo te osobine govore koliko snažno može djelovati na naš organizam.
Najpoznatiji je po tome što pomaže kod začepljenog nosa i prehlade. Kada naribamo svježi hren, njegova isparavanja brzo pročiste sinuse i olakšaju disanje. Zato se od davnina koristio kao prirodni “otvarač” dišnih puteva, a i danas ga mnogi koriste na početku prehlade da ublaže simptome. Hren je dobar i za probavu. Mala količina naribanog hrena može potaknuti apetit, ubrzati rad želuca i olakšati probavu težih jela. Osim toga, sadrži vlakna koja pomažu radu crijeva i daju osjećaj sitosti. Konzumacija hrena također ubrzava metabolizam, a postoje tvrdnje i da djeluje antikancerogeno.
Ono što hren čini posebnim jest i njegovo prirodno antibakterijsko djelovanje. Zbog toga se nekad koristio i kao “konzervans” za hranu. Danas znamo da može pomoći tijelu da se lakše bori s nekim blažim infekcijama, pogotovo u dišnim i mokraćnim putevima. Bogata je i njegova nutritivna vrijednost. Hren sadrži vitamin C, koji jača imunitet i štiti tijelo od slobodnih radikala, ali i minerale poput kalija koji je važan za zdravlje srca i ravnotežu tekućina u organizmu.
Naravno, s hrenom treba biti umjeren. U malim količinama je koristan, ali pretjerivanje može nadražiti želudac ili izazvati žgaravicu. Trudnicama, dojiljama i osobama s osjetljivim želucem preporučuje se zadržati se samo na malim, kulinarskim količinama.
FOTO arhiva