Električni bojler jedan je od najvećih potrošača električne energije u hrvatskim kućanstvima. Mnogi građani misle da najviše struje troše televizori, računala ili rasvjeta, no uređaji koji zagrijavaju vodu ili prostor daleko su veći potrošači. Upravo zato bojler tijekom mjeseca može stvoriti značajan dio ukupnog računa za struju. Prosječan električni bojler u stanu ima grijač snage oko 2 kilovata. Iako ne radi neprekidno, tijekom dana se više puta uključuje kako bi održavao temperaturu vode. U kućanstvu s dvije do četiri osobe bojler često potroši između 150 i 300 kilovatsati mjesečno, ovisno o navikama korištenja i temperaturi na koju je postavljen.
Kada se ta potrošnja pomnoži s prosječnom cijenom električne energije u Hrvatskoj, mjesečni trošak bojlera može doseći između 25 i 55 eura. U zimskim mjesecima potrošnja je često još veća jer je ulazna voda hladnija pa uređaj mora raditi duže kako bi postigao željenu temperaturu. Veliku razliku čini i način obračuna električne energije. Kućanstva koja koriste dvotarifno brojilo mogu znatno smanjiti troškove ako bojler radi uglavnom tijekom noćne tarife, kada je struja jeftinija. U tom slučaju isti bojler može trošiti gotovo upola manje novca nego kada radi većinom tijekom dnevne tarife. Na potrošnju utječe i temperatura vode. Mnogi korisnici nepotrebno drže bojler na vrlo visokim temperaturama od 70 ili 80 stupnjeva, iako je za svakodnevnu upotrebu dovoljno oko 55 do 60 stupnjeva. Svaki dodatni stupanj povećava potrošnju energije i gubitke topline.
Stariji bojleri također troše više struje jer imaju lošiju toplinsku izolaciju. Zbog toga se voda brže hladi pa se grijač češće uključuje. Noviji modeli bolje zadržavaju toplinu i mogu dugoročno smanjiti račune za električnu energiju. Najveće uštede kod električnog bojlera dolaze iz nekoliko jednostavnih navika koje većina ljudi uopće ne koristi.
Prvi trik je spuštanje temperature vode. Mnogi bojleri su postavljeni na 70 ili čak 80 stupnjeva, iako je za normalno tuširanje dovoljno oko 55 do 60 stupnjeva. Time se smanjuje potrošnja struje i bojler se rjeđe uključuje tijekom dana. Velika razlika može se postići korištenjem noćne tarife. Ako kućanstvo ima dvotarifno brojilo, bojler je najbolje uključivati noću kada je struja znatno jeftinija. Mnogi građani koriste običan tajmer koji automatski pali bojler samo tijekom noćnih sati.
Kraće tuširanje također donosi ozbiljne uštede. Razlika između petominutnog i petnaestominutnog tuširanja tijekom mjeseca može biti desetci kilovatsati manje potrošnje. Najviše struje zapravo odlazi na ponovno zagrijavanje velike količine potrošene tople vode. Dobar trik je i gašenje bojlera tijekom dana ako nitko nije kod kuće. Iako moderni bojleri imaju izolaciju, voda se postupno hladi pa uređaj stalno troši struju kako bi održavao temperaturu. Redovito uklanjanje kamenca također može pomoći. Kamenac na grijaču smanjuje učinkovitost bojlera pa uređaj mora raditi duže kako bi zagrijao vodu. U područjima s tvrdom vodom razlika u potrošnji može biti značajna nakon nekoliko godina korištenja.
Ako je bojler vrlo star, zamjena novijim modelom često se dugoročno isplati. Moderni bojleri imaju bolju izolaciju i učinkovitije grijače pa troše manje električne energije tijekom cijele godine. Mnogi stručnjaci preporučuju i tuširanje umjesto kupanja u kadi. Punjenje kade može potrošiti nekoliko puta više tople vode nego prosječno tuširanje, što se direktno vidi na računu za struju. Kombinacijom niže temperature, noćne tarife i racionalnijeg korištenja moguće je smanjiti trošak bojlera za 20 do 40 posto bez velikog odricanja.
FOTO ilustracija
