Kada se govori o kolačima s najdužim rokom trajanja, najčešće se ističu suhi kolači poput keksa, linzera i medenjaka, no prava razlika postaje jasna tek kada se usporede s kremastim kolačima. Upravo kremasti kolači, iako mnogima ukusniji i atraktivniji, imaju znatno kraći vijek trajanja zbog svojih sastojaka i načina pripreme.
Kremasti kolači u pravilu sadrže mliječne proizvode poput mlijeka, maslaca, vrhnja ili sira, a često uključuju i jaja u kremama koje nisu uvijek potpuno termički stabilizirane. Takvi sastojci stvaraju idealno okruženje za razvoj mikroorganizama, zbog čega se ovakvi kolači moraju čuvati u hladnjaku i konzumirati u relativno kratkom roku. Većina torti sa šlagom, kremšnita ili kolača s puding kremama zadržava svježinu svega tri do pet dana.
Postoje, međutim, iznimke unutar kremastih kolača koje mogu trajati nešto dulje. Kolači s kuhanim kremama, posebno oni na bazi čokolade ili kakaa, stabilniji su jer proces kuhanja smanjuje rizik od kvarenja. Tu se ističu mađarice, tradicionalni slojeviti kolač s tankim korama i kuhanom čokoladnom kremom. One mogu trajati pet do sedam dana u hladnjaku, a često su čak ukusnije nakon dan ili dva kada kore omekšaju i povežu se s kremom.
Unatoč tome, ni takvi kolači ne mogu konkurirati suhim kolačima po trajnosti. Razlog je u vlazi koju sadrže kreme, jer vlaga ubrzava kemijske i mikrobiološke procese koji dovode do kvarenja. Čak i kada su sastojci termički obrađeni, sama struktura kolača ostaje osjetljivija nego kod suhih varijanti.
Suhi kolači, s druge strane, gotovo da nemaju kremu i sadrže minimalnu količinu vlage. Upravo zbog toga mogu trajati i do nekoliko tjedana bez potrebe za posebnim uvjetima čuvanja, osim zaštite od zraka i vlage. Njihova jednostavnost u sastavu čini ih daleko otpornijima na kvarenje.
FOTO ilustracija
