Voda iz slavine u većini je kućanstava sigurna za ljude, ali za neke biljke može biti dugoročno štetna. Razlog su klor, kloramini, visoka tvrdoća vode, višak minerala i često neodgovarajuća temperatura. Kod osjetljivih biljaka to s vremenom dovodi do slabog rasta, žućenja listova, propadanja korijena i smanjenog uroda.
Začinsko bilje poput bosiljka, peršina, korijandera i vlasca ne podnosi dobro vodu iz slavine jer ima plitak i osjetljiv korijen. Klor i soli iz vode remete mikroorganizme u tlu, a upravo oni pomažu bilju u upijanju hranjivih tvari. Posljedica su gorki listovi, spor rast i brzo propadanje biljke, osobito u teglama.
Lisnato povrće kao što su salata, špinat i blitva posebno je osjetljivo na tvrdu vodu. Voda bogata kalcijem podiže pH tla, zbog čega biljke teže upijaju željezo. To se vrlo brzo vidi kao svijetli ili žuti listovi i slaba, vodenkasta struktura povrća.
Rajčice, paprike i čili mogu preživjeti zalijevanje vodom iz slavine, ali dugoročno pate ako je voda tvrda i hladna. Nakupljanje soli u tlu smanjuje sposobnost korijena da upija vodu, što dovodi do pucanja plodova, slabijeg cvjetanja i manjeg prinosa. Kod rajčica se često javlja i trulež vrha ploda zbog poremećene ravnoteže minerala.
Krastavci i tikvice posebno loše reagiraju na hladnu vodu iz slavine. Nagla razlika u temperaturi izaziva stres korijena, što rezultira gorkim plodovima i zaustavljanjem rasta. Osim toga, osjetljivi su na promjene pH vrijednosti tla koje tvrda voda uzrokuje.
Jagode ne vole vodu iz slavine jer preferiraju blago kiselo tlo. Redovito zalijevanje tvrdom vodom postupno alkalizira zemlju, što smanjuje dostupnost hranjivih tvari. Posljedica su sitni plodovi, slab okus i manja otpornost biljke na bolesti.
Biljke koje se uzgajaju u teglama i posudama općenito su osjetljivije od onih u vrtu. U ograničenom volumenu zemlje minerali i soli iz vode iz slavine nemaju gdje “pobjeći” pa se brzo nakupljaju. To dovodi do bijelog sloja na površini tla i sporog, nezdravog rasta biljaka.
Najbolja alternativa vodi iz slavine je kišnica jer je mekana, sobne temperature i prirodnog sastava. Ako kišnica nije dostupna, voda iz slavine treba odstajati barem 24 sata kako bi dio klora ispario, a prije zalijevanja treba biti mlaka. Time se značajno smanjuje stres za biljke i poboljšava njihovo zdravlje.
FOTO ilustracija
