Komorač je otporna, začinska i samonikla biljka prisutna pretežito na moru, ali može se naći i u kopnenom dijelu Hrvatske. Izrazito je ljekovit začin koji mnogi niti ne koriste, a najpoznatiji je slatki ili firentinski komorač.
Sadnja i uzgoj
Slatki komorač ima puno sitnih žutnih mirisnih cvjetova i jako aromu. Ako se sadi iz sjemena, ono se sija u proljeće, a na temperaturi između 15 i 20 stupnjeva klija. Najbolje uspijeva na plodnom, odjeditom i livadastom tlu, a u rupu gdje se presađuje potrebno je dodati sloj šljunka. Međutim, nikako ga nemojte uzgajati u blizini kopra ili korijandra jer oprašivanje smanjuje količinu sjemena. Iako je višegodišnja biljka, bilo bi ga dobro zamijeniti svake tri godine, a ljeti ga morate čuvati od jakog sunca, zalijevati i prihranjivati.
Uporaba
Komorač se koristi kao začin za meso, pretežito perad, svinjetinu i junetinu. Svježi se listovi dodaju jelima od kiselog kupusa i salatama, a dodaje se i jelima od ribe i drugih plodova mora.
Ljekovitost
Komorač sadrži eterično ulje koje se dobiva parnom destilacijom zgnječenih plodova. Ova ljekovita biljka pomaže kod bolesti dišnih puteva, prehlade, kašlja, promuklosti, bronhitisa, upale ždrijela grčeva, vjetrova, loše probave i gripe. Osim toga, pomaže kod bubrežnog kamenca i pijeska u mokraći, pojasnio je Dušan Savković u svojoj enciklopediji. Uz to sve, žlićica komorača pomaže djeci kod grčeva.
Međutim, budite na oprezu jer veće količine mogu izazvati grčeve i djelovati na živce. Ne smije se konzumirati za vrijeme menopauze, a ne smiju ga koristiti niti žene koje boluju od raka maternice ili dojke, te za vrijeme hormonalne terapije.
FOTO Facebook