Ožujak je najvažniji mjesec za početak vrtne sezone u kontinentalnoj Hrvatskoj. Tlo se polako zagrijava, dani postaju dulji, ali jutarnji mrazevi još uvijek prijete. Upravo zato pravovremena sjetva i sadnja čine veliku razliku između prosječnog i obilnog uroda. Tko zakasni, često cijelu sezonu pokušava nadoknaditi propušteno.
Postoje kulture koje jednostavno traže rani start. Grašak, bob, špinat, matovilac, rikola, rotkvica, mrkva i peršin moraju u zemlju čim se tlo može obraditi. Ove biljke vole hladnije uvjete i slabiji mraz im ne smeta. Ako ih posijete prekasno, toplina će ih potaknuti na prerano cvjetanje i urod će biti slabiji i kraće trajati.
Luk i proljetni češnjak sade se vrlo rano jer koriste zimsku vlagu i razvijaju snažniji korijen. Krumpir, osobito rane sorte, također se sadi od sredine do kraja ožujka. Ranija sadnja omogućuje razvoj prije ljetnih vrućina koje mogu smanjiti prinos i kvalitetu gomolja.
Ožujak je ključan i za povrće s dugom vegetacijom koje se uzgaja iz presadnica. Rajčica, paprika, čili, patlidžan i celer moraju se posijati u zatvorenom prostoru kako bi do svibnja razvili snažne biljke spremne za presađivanje. Ako se njihova sjetva odgodi, plodovi kasne, a sezona berbe se skraćuje.
Kupusnjače poput ranog kupusa, kelja i cvjetače također trebaju rani početak. Kada se razvijaju u hladnijem dijelu godine, formiraju čvršće i kvalitetnije glavice. Ako ih uhvati ljetna vrućina u fazi formiranja, rezultat je slabiji i često razočaravajući.
Jagode posađene u ožujku bolje se ukorjenjuju i snažnije rastu tijekom proljeća. Iako će puni urod dati sljedeće godine, rani start znači zdravije biljke i više plodova.
FOTO ilustracija
