Robin iz Križevaca u prošloj je godini bio šesto poduzeće po ukupnim prihodima među poduzetnicima koji se bave proizvodnjom kruha, svježih peciva, slastičarskih proizvoda i kolača. Pokazuje to analiza Financijske agencije o poslovanju poduzetnika iz te djelatnosti, prema kojoj su poduzetnici iz Koprivničko–križevačke županije koji se bave proizvodnjom kruha, peciva, slastica i kolača na petom mjestu po prihodima u Hrvatskoj. U prošloj je godini križevački Robin bio jedini od poduzeća iz Prigorja i Podravine koji su se našli među najboljih deset u Hrvatskoj u ovoj djelatnosti. Robin je lani ostvario ukupne prihode od 30,7 milijuna eura i držao je 3,3 posto udjela u razredu djelatnosti. Daleko najveće prihode od tvrtki koje se bave ovom djelatnošću u prošloj je godini imao Mlinar, koji je s ukupnim prihodima od 142 milijuna eura zauzimao i više od 15 posto udjela u razrednoj djelatnosti. Poslije Mlinara slijedili su Pan-Pek iz Zagreba (53,7 milijuna eura prihoda), a potom dva poduzeća iz Vinkovaca – Pekar Tomo (48,2) i Pekar (36,3), dok su na petom mjestu bile Zagrebačke pekare Klara s prihodima od 33,8 milijuna eura. Među najboljih deset smjestili su se i Bobis Solin, Pekara Dubravica Zagreb, Don Don Donja Zelina i Babić pekara Split.
Gotovo milijarda
Tih deset poduzetnika ostvarilo je gotovo polovicu prihoda od cijele pekarske industrije u Hrvatskoj, koja je u prošloj godini bila „teška“ gotovo milijardu eura ili preciznije, 934,6 milijuna eura. Povećanje je to od 18,4 posto u odnosu na prethodnu godinu, a lani je na području Hrvatske poslovao 931 poduzetnik koji se bavio ovom djelatnošću kod kojih je bilo registrirano 14.792 zaposlenih ili jedan posto više u odnosu na godinu ranije. Pekari i slastičari lani su zabilježili i povećanje rashoda za 13,1 posto u odnosu na godinu ranije, dok je ukupna dobit iznosila 51,6 milijuna eura ili gotovo pet puta više u odnosu na 2022. godinu, kada su imali dobit od 10,5 milijuna eura. Uz taj detalj nekako je lakše doći do zaključka zašto su kruh i ostali pekarski proizvodi tako poskupili u zadnje vrijeme, a čak tri četvrtine poduzetnika u ovoj djelatnosti može se pohvaliti da su poslovali s dobiti. Prosječna mjesečna neto plaća obračunata zaposlenima kod poduzetnika u djelatnosti proizvodnje kruha u 2023. godini iznosila je 755 eura, a to je 11,5 posto više u odnosu na prethodno razdoblje, ali i više od četvrtine ili čak 26,6 posto manje od prosječne mjesečne neto plaće u prošloj godini. Otprilike sedam posto ukupnih prihoda otpada na pekare i slastičare iz Koprivničko–križevačke županije koji su ostvarili prihode od ukupno 56,9 milijuna eura. U prošloj godini prihodi su im bili veći za gotovo 10,6 milijuna eura nego u 2022. godini, no zanimljivo je kako pekari iz Podravine i Prigorja po dobiti nisu pratili državni trend. Dok su poduzetnici iz ovih djelatnosti u 2022. godini ostvarili dobit od 1,085 milijuna eura, lani su imali dobit od 613 tisuća eura, što je bilo tek 56 posto dobiti od godine ranije.
Enorman porast
Zanimljivo je kako je dobit enormno rasla pekarima iz Grada Zagreba, Vukovarsko–srijemske i Splitske županije, koji su sami ostvarili gotovo polovicu dobiti cijelog sektora odnosno više od 25 milijuna eura. U Koprivničko–križevačkoj županiji su, pokazuju podaci Fine, u 2023. godini bila registrirana ukupno 22 poduzeća koja su se bavila proizvodnjom kruha, peciva, slastica i kolača. Njih 19 godinu je završilo u plusu, a tek troje u minusu te je i po omjeru dobitaša i gubitaša Koprivničko–križevačka županija na samom državnom vrhu.
FOTO ilustracija
