Prošla je godina označila i prekid negativnog trenda u broju krmača na hrvatskim farmama. Godišnje izvješće Centra za stočarstvo pri Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu pokazuje da je ukupan broj krmača u Hrvatskoj na kraju prošle godine iznosio 71 tisuću, što je povećanje od šest posto u odnosu na 2023. godinu, kada ih je bilo 67 tisuća. U kontrolu proizvodnosti uključeno je 33.345 uzgojno–valjanih krmača, što je povećanje za gotovo 15 posto u odnosu na godinu ranije, a njih oko 90 posto uzgaja se na velikim farmama i tek desetak posto na obiteljskim gospodarstvima. Jedan od razloga za to povećanje sigurno treba tražiti u virusnoj zaraznoj bolesti afričkoj svinjskoj kugi koja je, barem za sada, zaobišla naše krajeve, a najučestalija je u Hrvatskoj bila upravo 2023. godine, kada je u Slavoniji poubijano više desetaka tisuća svinja. U tome dijelom i treba tražiti razloge zašto je prošla godina bila pozitivna po brojnosti krmača, no i dalje je to tridesetak posto manje nego recimo 2019. godine kada ih je bilo oko stotinu tisuća. Kad je riječ o Koprivničko–križevačkoj županiji, ona je u prošloj godini bila četvrta u Hrvatskoj po broju krmača u kontroli proizvodnosti.
Kombinacija gena
Apsolutni broj jedan je bila Osječko–baranjska županija, u kojoj se nalazi više od polovice hrvatskih krmača u proizvodnji odnosno njih čak 18.473. Potom je slijedila Vukovarsko–srijemska sa 6.398 grla, Zagrebačka i Grad Zagreb s 2.949, a u Podravini i Prigorju je u proizvodnji bilo 1,517 krmača. Baš kao i u ostalim dijelovima Hrvatske, najpopularnija pasmina u podravskim i prigorskim kocima su hibridi. I to hibridi Topigs i takvih krmača je čak 90 posto u Podravini i Prigorju. To nije tradicionalna pasmina poput velikog jorkšira, landrasa, duroka ili pietrena, već je riječ o brendu odnosno genetskoj liniji uzgojenoj u norveško–nizozemskoj kompaniji Topigs Norsvin.
Kombinacijom najboljih genetskih linija svih tradicionalnih svinja, ova i slična kompanija stvorila je nešto što bismo mogli nazvati „supersvinjom“ koja ima sve najbolje pojedine karakteristike od tih tradicionalnih pasmina. Tako ima plodnost landrasa, mesnatost pietrena i otpornost duroka zbog čega se velika većina komercijalnih uzgajivača odlučuje za taj ili neki drugi hibrid. Zbog toga je u svinjcima uzgajivača iz Podravine i Prigorja krajem prošle godine obitavalo tek 79 krmača pasmine landras, 31 veliki jorkšir, 13 durok, dvije turopoljske svinje, 28 križanaca i niti jedan pietren. Pasmina koja je u drugoj polovici prošlog stoljeća bila iznimno popularna u Hrvatskoj i takvu svinju nazivalo se „šampionom mesnatosti“, već krajem devedesetih počela je gubiti na popularnosti. I to zbog izuzetno slabe otpornosti i velikog broja iznenadnih uginuća, posebice tijekom transporta, tako da je čistokrvni pietren s godinama gotovo iščezao iz hrvatskih svinjaca te je takvih krmača danas još ukupno 26.
Šampion iz Podravine
Po broju nerasta Koprivničko–križevačka županija je četvrta u Hrvatskoj i ima ih ukupno 36, a svinjogojac iz Novog Virja Mladen Čižmešinkin može se pohvaliti i najboljim i najkvalitetnijim mladim nerastima u cijeloj Hrvatskoj u pasminama veliki jorkšir, landras i durok. Istovremeno su i nazimice s njegove farme pri samom hrvatskom vrhu, pokazuju to rezultati „Field testova“ HAPIH-a.
FOTO arhiva
