Ljeto, godišnji odmori i visoke temperature znače i mnogo više vremena provedenog na otvorenom. Sunce nam može biti ugodno, ali predugo izlaganje bez odgovarajuće zaštite može završiti crvenilom, opeklinama i dugoročnim oštećenjima kože. Kako se pravilno zaštititi, koliko kreme nanijeti i na koje promjene na madežima treba obratiti pozornost, objasnila je specijalistica dermatologije i venerologije Ivana Bardek.
– Na pakiranjima krema za sunčanje najčešće prvo primjećujemo oznaku SPF, odnosno zaštitni faktor. On pokazuje koliko je dulje potrebno da se na zaštićenoj koži pojave opekline u odnosu na kožu na koju krema nije nanesena. Tako SPF 25 znači da bi, uz pravilnu primjenu, za nastanak opeklina trebalo biti potrebno 25 puta više vremena nego bez zaštite, dok se kod SPF-a 50 to vrijeme povećava 50 puta.
Ipak, SPF 50 ne pruža dvostruko veću zaštitu od SPF-a 25 ili 30. Kreme sa zaštitnim faktorom 30 apsorbiraju oko 97 posto UVB zračenja, dok one sa zaštitnim faktorom 50 apsorbiraju oko 98 posto. Razlika u apsorpciji zato nije velika nego je veća razlika u vremenu potrebnom da nastanu opekline, pojasnila je Bardek za RKC.
Da bi krema doista pružila zaštitu koja je navedena na proizvodu, potrebno ju je nanijeti u dovoljnoj količini. Za lice se može koristiti jednostavno pravilo prema kojem se krema nanosi u količini koja odgovara duljini dva prsta. Za cijelo tijelo odrasle osobe potrebno je oko 35 mililitara proizvoda. Najjednostavnije je voditi se time da nakon nanošenja moramo osjetiti da je koža dobro namazana. Nije dovoljno kremu samo lagano razmazati u vrlo tankom sloju. Treba obuhvatiti cijelo lice, uši, vrat i sve ostale dijelove tijela koji će biti izloženi suncu.
– Kremu bi trebalo nanijeti najmanje 20 minuta prije izlaska na sunce, a nanošenje ponavljati svaka dva sata. Ponovno ju je potrebno nanijeti i nakon kupanja, jačeg znojenja ili brisanja ručnikom. Krema se može ukloniti i dodirom s pijeskom, pa je i nakon toga dobro obnoviti zaštitni sloj. Čak i proizvodi koji se reklamiraju kao vodootporni ne ostaju potpuno na koži nakon kupanja i brisanja, pa je bitno da se krema ponovno nanese nakon svakog izlaska iz vode preporuča dermatovenerologinja Ivana.
Sunčevo zračenje najjače je između 10 i 16 sati. U tom razdoblju trebalo bi što više izbjegavati izravno izlaganje suncu, čak i kada koristimo kremu s visokim zaštitnim faktorom. Boravak u hladu je bolji izbor, ali ni hlad ne pruža potpunu zaštitu. Kremu je potrebno koristiti i ispod suncobrana te tijekom oblačnih dana. Kroz oblake i dalje prodire UV zračenje, a ljudi se upravo tada često opuste jer nemaju osjećaj da ih sunce jako grije. Posljedice se zato mogu primijetiti tek kasnije, kada se na koži pojave crvenilo i opekline. Proizvodi za zaštitu od sunca koji su dermatološki ispitani i prošli potrebna znanstvena i klinička ispitivanja smatraju se sigurnima za uporabu na koži. Prilikom kupnje moguće je birati između proizvoda s mineralnim i kemijskim zaštitnim filtrima.
Mineralni filtri stvaraju fizičku barijeru na površini kože i odbijaju ultraljubičasto zračenje. Takve se kreme posebno preporučuju bebama i djeci do navršene prve godine života, osobama s osjetljivom kožom te ljudima koji imaju alergijske reakcije na sunce. Često na koži ostavljaju blago bijeli trag. Kemijski filtri upijaju UV zračenje i pretvaraju ga u toplinsku energiju koja se zatim oslobađa iz kože. Kod pojedinih osoba mogu izazvati iritaciju ili alergijsku reakciju, pa se ljudima sklonima alergijama češće preporučuju proizvodi s mineralnim filtrima.
– Na domaće pripravke i različita biljna ulja ne bi se trebalo oslanjati kao na zaštitu od sunca. Iako marelice, breskve, mrkva i druge namirnice bogate crvenim i narančastim pigmentima sadrže karotenoide koji mogu pomoći prirodnoj zaštiti kože, one ne mogu zamijeniti kremu sa zaštitnim faktorom. Jednako tako, maslinovo ulje nije odgovarajuća zamjena za proizvod namijenjen zaštiti od sunca. Za pouzdanu zaštitu kože potrebno je koristiti provjerene kreme sa zaštitnim faktorom, upozorava koprivnička liječnica. Posebnu pozornost tijekom ljeta treba posvetiti bebama i maloj djeci. Proizvodi sa zaštitnim faktorom mogu se koristiti od najranije dobi, ali se do prve godine života preporučuju kreme s mineralnim filtrima. Uz kremu, djecu treba štititi odjećom, šeširićima i boravkom u hladu te izbjegavati izravno sunce u najtoplijem dijelu dana.
Često se postavlja i pitanje treba li madeže na plaži posebno prekriti flasterima. Prema riječima dermatologinje, to nije potrebno. Dovoljno je cijelu kožu, uključujući i područje madeža, pravilno namazati kremom s visokim zaštitnim faktorom. Sunčevo zračenje može utjecati na postojeći madež, ali promjene i novi tumori mogu nastati i na dijelovima kože na kojima prije nije bilo madeža. Zbog toga nije dovoljno zaštititi samo pojedina mjesta, nego je važno pravilno namazati cijelu izloženu površinu kože. Madeže je potrebno redovito pratiti. Razlog za pregled kod dermatologa može biti promjena njihova oblika, posebno ako više nisu simetrični. Pozornost treba obratiti i na rubove koji postaju nepravilni ili nazubljeni.
Upozoravajući znakovi mogu biti promjena boje, pojava više različitih boja unutar istog madeža te njegov rast. Pregled se preporučuje i ako madež počne svrbjeti, smetati ili stvarati osjećaj stalne iritacije. Odraslima se preporučuje da jednom godišnje pregledaju svoju kožu i madeže te obave preventivni dermatološki pregled. Redovita zaštita od sunca i praćenje promjena na koži jednostavni su koraci koji mogu pomoći da ljeto i godišnji odmor prođu ugodno i bez neželjenih posljedica.
FOTO ilustracija
