Kad god se objavi statistika o prosječnoj neto plaći, mnogi se zapitaju tko uopće zarađuje taj iznos? U našoj županiji prosječna neto plaća za treće tromjesečje ove godine iznosi 1.205 eura. Ako niste u skupini sretnika koji u džep strpaju taj ili veći iznos svakog mjeseca, ne očajavajte, jer niste u manjini. Dapače. Naime, prosječna neto plaća računa se tako da se zbroje svi primici svih zaposlenih. Osim plaća, u taj iznos ulaze i naknade za godišnje odmore, plaćeni dopusti i druge primitci. Tako dobiven iznos potom se dijeli s brojem zaposlenih, a vrijedi spomenuti i da se u obzir uzimaju samo pravne osobe, a ne i obrtnici ili poljoprivrednici.
Kod takvog načina izračuna prosječne plaće problematično je to što nekolicina izuzetno visokih plaća značajno povlači prosjek prema gore, dok većina zaposlenih ostaje ispod tog iznosa. Naša županija idealan je primjer. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u našoj je županiji krajem rujna bilo zaposleno ukupno 40.886 osoba, a najveći broj zaposlenih radio je u pet ključnih djelatnosti. U gotovo svakom od tih sektora prosječna plaća bila je niža od prosječne plaće na nivou županije.
Evo kako to izgleda u praksi…
Najviše zaposlenih, čak 11.455 osoba, radi u prerađivačkoj industriji, gdje prosječna plaća iznosi 1.096 eura, što je 109 eura manje od županijskog prosjeka. U trgovini na veliko i na malo, s 5.125 zaposlenih, prosječna plaća je 1.066 eura, odnosno 139 eura manje od prosjeka. Tu je i građevinarski sektor koji zapošljava 3.823 ljudi, a prosječna plaća u tom sektoru iznosi samo 1.020 eura, gotovo dvjesto eura manje od prosjeka. Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo, s 3.339 zaposlenih, ima prosječnu plaću od 1.105 eura, 100 eura manje od prosjeka. Izuzetak od pravila je javna uprava i obrana, gdje je prosječna plaća 1.585 eura, što je značajno iznad prosjeka, a zapošljava 2.384 radnika. I dok prosjek može izgledati dobro na papiru, stvarnost je da većina radnika u našoj županiji zarađuje manje od njega. (mš)
FOTO ilustracija