Iako je i dalje u tijeku istražna faza radova na bušotini Križevčanka 1 u istražnom prostoru na križevačkoj Ratarni, nositelj zahvata odnosno Komunalno poduzeće Križevci je od Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije zatražilo informaciju o tome je li potrebna procjena utjecaja na okoliš eksploatacije geotermalne vode. Riječ je o zakonskoj obvezi, a na Ministarstvu je sada donijeti odluku je li za planirani zahvat potrebna velika, detaljna studija utjecaja na okoliš. Elaborat o procjeni utjecaja na okoliš napravljen je početkom srpnja, a ovim zahvatom planira se izgradnja naftno–rudarskog postrojenja za eksploataciju geotermalne vode u količini od oko 400 tisuća kubičnih metara godišnje iz postojeće istražne bušotine.
– U istražnom prostoru „Križevci“ tijekom prošle godine odrađena su hidrodinamička ispitivanja na bušotini Križevčanka 1 te je potvrđena mogućnost proizvodnje fluida iz geotermalnog ležišta količina većim od 19,1 l/s temperature 79,5 ˚C na ušću, što nam dokazuje ozbiljan potencijal korištenja geotermalne vode u toplinarske svrhe. Još uvijek se nalazimo u istražnoj fazi radova i u tijeku je izrada Projekta razrade i eksploatacije te nakon potvrde samog projekta krećemo u fazu ishođenja Dozvole za pridobivanje i potpisivanja Ugovora o eksploataciji geotermalnih voda. Također, paralelno je u tijeku i izrada Projekta centralne toplinske stanice i toplovoda nakon kojeg ćemo više znati o složenosti samog zahvata i trajanja njihove izrade – ističu iz Komunalnog poduzeća Križevci koje, vidljivo je iz Elaborata, namjerava geotermalne vode eksploatirati s ciljem proizvodnje toplinske energije 240 dana godišnje.
Ispuštanje u kanal
Nakon korištenja geotermalne vode iz bušotine, ona će se ohlađena ispuštati u melioracijski kanal za oborinsku odvodnju za što je u postupku ishođenje vodopravne dozvole Hrvatskih voda. Riječ je o bušotini koja je izgrađena sredinom osamdesetih godina prošlog stoljeća kada je INA po cijelom ovom području tražila prisustvo ugljikovodika (nafte i plina), a tek posljednjih nekoliko godina prepoznati su potencijali geotermalne energije. Kako je temperatura vode na ušću od 79,5 ˚C ipak nedostatna za sigurnu proizvodnju električne energije i za izgradnju elektrana kakve se recimo planiraju u Legradu, Malom Bukovcu ili u Đurđevcu, osnovna namjena ovih izvora tople vode bit će grijanje. U planu je tako toplinska stanica pomoću koje će se grijati javni objekti. Toplinska energija koristila bi se tako za grijanje prostora Veleučilišta u Križevcima, Srednje gospodarske škole, Gimnazije Ivana Zakmardija Dijankovečkoga, nove škole koja se gradi u Potočkoj ulici, sportske dvorane u Potočkoj ulici i bazena, no to je još ne tako bliska budućnost. Osim bušotine Križevčanka 1, istražni radovi u tijeku su i za drugu bušotinu na Ratarni.
– Za bušotinu Križevčanka 2 odrađena je sva planirana dokumentacija te je potvrđen Projekt razrade i eksploatacije kojim imamo sve potrebno za izradu nove bušotine. Dinamiku budućih aktivnosti teško je u ovom trenutku definirati, zbog kompleksnosti svih procesa koji nam slijede. Izvori financiranja izazovi su za sve projekte i planiramo prijavu na jedan od budućih otvorenih poziva koji će i dalje prepoznavati geotermalnu energiju kao ključnu za postizanje klimatske neutralnosti – ističu iz Komunalnog poduzeća Križevci.
Kompleksan proces
Kako je riječ o iznimno kompleksnom procesu, tako i ne treba posebno čuditi da je prošlo već pet godina otkako je tadašnje Ministarstvo zaštite okoliša i energetike odobrilo istražne radove na dvjema bušotinama na Ratarni. I dok je bušotina Križevčanka 1 koju je izbušila još Geotehnika duboka 1496 metara, kako se navodi u nacrtu rješenja druge bušotine, njena planirana konačna dubina iznosi 1350 metara.
FOTO arhiva
