Piše: Robert Mihaljević
Fortenova grupa, najveća kompanija u Hrvatskoj i regiji koja zapošljava više od 45.000 ljudi, reprogramirala je dug težak 1,2 milijarde eura na još godinu dana, ali problemi time nisu gurnuti pod tepih. Štoviše. Ovih dana, doduše još na kapaljku, izlaze prve konkretne financijske brojke za cijelu poslovnu grupu u protekloj i prvih šest mjeseci ove godine. Brojke su vrlo zabrinjavajuće i prilično depresivne, pa i ne čudi da se nitko nije javio na javni tender kojim je kompanija početkom godine kumila i molila nekoga da je preuzme. Zapravo, da kupi tvrtku MidCo, koja je vlasnica cijele Fortenove.
Uprava Fortenove nakon toga je od svojih nesankcioniranih vlasnika, a tu se prije svega misli na hrvatskog plinskog kralja Pavla Vujnovca, koji s partnerima kontrolira oko 28 posto kompanije, zatražila da iznađu rješenje za spas posrnulog ex-Todorićeva carstva. Priča je prilično komplicirana, ali pokušat ćemo je pojednostaviti: udjeli ruskih banaka pod sankcijama (Sberbank i VTB kontroliraju 50 posto vlasništva) su blokirani, pa su se u Fortenovi dosjetili pravne akrobacije kojom bi krovna zaklada prodala svoju kompaniju MidCo koja vlasnički posredno upravlja Fortenovom.
Tako dobiven novac (od prodaje tvrtke MidCo) pripao bi vlasnicima krovne zaklade među kojima su i sankcionirane ruske banke, ali one ne bi dobile novac, već bi njihov novčani dio bio zamrznut na posebnom računu do okončanja sankcija. Kako Sberbank i VTB banka uopće nemaju pravo glasa, o svemu bi odlučivao Pavao Vujnovac, koji sa svojih 28 posto, de facto, ima većinu u skupštini udjeličara Fortenove. Zato su se već pojavile brojne spekulacije prema kojima bi Vujnovac tvrtku MidCo zapravo mogao prodati sam sebi. No, naši izvori tvrde kako je to gotovo pa nemoguća misija jer Vujnovac navodno ima ozbiljnih financijskih problema i sa svojim golemim poslovnim carstvom.
Koliko vrijedi Fortenova grupa, kompanija koja u portfelju ima Konzum, Mercator, Jamnicu, Zvijezdu, Belje, Tisak, Pik Vrbovec, srbijanski Dijamant i brojne druge tvrtke? Kad ne bi bilo ogromnog duga prema financijskim institucijama, Fortenova bi vrijedila nekoliko milijardi eura. S obzirom na ukupan bruto dugoročni i kratkoročni dug, koji samo prema kreditorima ovog trena navodno iznosi oko dvije milijarde eura, dolazimo do vrijednosti koja bi se mogla mjeriti u stotinama milijuna eura, nikako više od milijarde.
I sama Fortenova priznaje kako joj neto dug ovog trena iznosi oko 1,1 milijardu eura. Riječ je o ukupnom financijskom dugu od kojeg se oduzimaju novac i novčani ekvivalenti kojima raspolaže kompanija. Usporedbe radi, neto dug Podravke ovog je trena tek 20 milijuna eura.
Poznato je, dakle, da je Fortenova nedavno refinancirala dug prema američkom fondu HPS-u u iznosu od 1,2 milijarde eura koji je dospijevao u rujnu. Povrat je prolongiran do studenoga iduće godine, ali ovaj put uz ukupnu kamatu od čak 18 posto. Kamata na obveznice formalno je ostala ista, oko 12 posto, ali zbog velikog rizika vezanog uz toksičnu vlasničku strukturu i poslovanje Fortenova je HPS-u morala platiti i jednokratni diskont od 6,75 posto, što iznosi oko 75 milijuna eura.
Ako je suditi po svim javno dostupnim brojkama, Fortenova ne može servisirati taj dug. Nikako. Evo očitog i neoborivog dokaza: u prvih šest mjeseci ove godine Fortenova grupa imala je 2,7 milijardi eura ukupnih prihoda, što je 9 posto više nego u istom razdoblju lani. U istom razdoblju, međutim, poslovala je s gubitkom od čak 40,5 milijuna eura (oko 305 milijuna kuna). To je 12 puta veći gubitak nego u istom razdoblju prošle godine. Pritom je segment prodaje (Konzum, Mercator, Roto, Tisak) ostvario 19 posto manju operativnu dobit (profit prije kamata i poreza), a poljoprivreda (Belje, Pik Vinkovci, Vupik, Agrolaguna) je podbacila 27 posto. Poslovni program hrane i pića (Jamnica, Kiseljak, Zvijezda, Dijamant, Pik Vrbovec) ostvario je u prvom polugodištu čak 55 posto nižu operativnu dobit nego u istom polugodišnjem razdoblju prošle godine.
Prihodi u retailu (Konzum, Mercator) iznosili su u prvih šest mjeseci 2,24 milijarde eura, što je više od 80 posto ukupnih prodajnih prihoda cijele grupe. Jedna brojka u polugodišnjem financijskom izvještaju posebno bode u oči: Fortenova je samo za kamate u prvih šest mjeseci morala platiti 65,5 milijuna eura, što je 13 posto više nego u istom razdoblju lani. Dok se Fortenova sve skuplje i nepovoljnije zadužuje, Podravkini pokazatelji zaduženosti nikad nisu bili bolji: padaju kamate, ali i glavnica.
Tako je ukupan financijski dug Podravke potkraj lipnja ove godine iznosio 70 milijuna eura (neto dug je, podsjećamo, tek 20 milijuna), a trošak kamata u prvih je šest mjeseci iznosio tek 660.000 eura. Ukupan financijski dug je čak 16 posto manji nego prošle godine. Podravka, dakle, nikad u novijoj povijesti nije bila manje zadužena, nikad u povijesti nije tako učinkovito upravljala novčanim tokovima i nikad nije imala više casha na računu.
POSLOVANJE U PRVI ŠEST MJESECI
| PODRAVKA | FORTENOVA |
| Prihodi: 346 milijuna eura | Prihodi: 2,72 milijarde eura |
| Dobit: 45 milijuna eura | Gubitak: 41 milijun eura |
| Zaposlenih: 6500 | Zaposlenih: 45.000 |
A sad malo zastanite i duboko udahnite: zašto onda Podravka ne bi kupila cijelu Fortenovu? Mislite da se šalimo? Nipošto! Unatoč činjenici da je Fortenova po prihodima i broju zaposlenih ovog trena sedam do osam puta veća kompanija od Podravke, okolnosti su takve da bi koprivnička tvrtka tu operaciju mogla provesti bez većih problema. Prvo, valja ponoviti da Fortenova zbog golemih dugova ne vrijedi mnogo. Prema nekim neslužbenim tumačenjima koja stižu s domaćih financijskih tržišta, za tu operaciju valjalo bi u prvoj fazi osigurati oko 500 milijuna eura, a kasnije još 200 do 300 milijuna eura. Može li Podravka progutati toliki zalogaj? Gledamo li čisto financijski i vlasnički – ne bi trebalo biti problema. Podravka je niskozadužena kompanija kojoj novo kreditno zaduženje od nekoliko stotina milijuna eura ne bi trebalo predstavljati baš nikakav problem. A tu su i mirovinski fondovi plus država, ključni vlasnici, koji bi kroz dokapitalizaciju koprivničke tvrtke mogli osigurati još toliko.
Osim toga, ako – posve hipotetski – Podravka nakani ući u tu veliku operaciju koja će jamčiti ostanak najjačeg maloprodajnog lanca u domaćim rukama, može izaći iz svojeg farmaceutskog biznisa. Što će joj u tom slučaju Belupo ako će s druge strane dobiti Konzum, Jamnicu, Zvijezdu, Belje? Kako bi se tu sigurno nešto pitalo i mirovince i državu, zašto Belupo ne bi preuzeli upravo mirovinski fondovi? Ionako upravljaju tom farmaceutskom kompanijom s obzirom na to da je cijela uprava u njihovim rukama. A za Belupo se može dobiti lijep novac: tvrtka koja je lani (cijela grupa Belupo) ostvarila 1,1 milijardu kuna prihoda i blizu 140 milijuna kuna čistog profita (s još jednom velikom i modernom tvornicom u Koprivnici) na tržištu navodno vrijedi između 300 i 400 milijuna eura.
Ako je Plenkovićevoj Vladi jako stalo da Fortenova, Belje, Konzum, Podravka i Belupo ostanu u domaćim rukama, onda je to dobitna kombinacija par excellence. O sinergiji Podravke s Beljem, vrbovečkim Pikom, Zvijezdom, na koncu i Konzumom da se ne govori. Javna je tajna da je Podravka već bacila oko na Fortenovin agrobiznis, koji bi se trebao prodavati do konca godine, prema uvjetu američkog HPS-a u postupku reprograma zajma teškog 1,2 milijarde eura. Koprivnička je tvrtka, dakle, ovog trena ionako zainteresirana za preuzimanje Belja, Pika Vinkovci i vukovarskog Vupika i za to bi, prema navodima pojedinih konzultanata, mogla iskeširati i više od 300 milijuna eura. U čemu bi onda bio problem da, recimo, izdvoji još toliko pa preuzme cijelu Fortenovu?
Rizičan je to posao, nema nikakve sumnje, jer je Fortenova doista prezadužena i bremenita brojnim financijsko-pravnim problemima. No, to je istodobno i velika prilika – dokopati se u suštini vrijedne kompanije u situaciji kad ona vrijedi najmanje. Posao i prilika za hrabre i odvažne.
Na koncu, ovdje nipošto ne tvrdimo da će se to dogoditi. To su tek naša glasna razmišljanja i argumenti koji možda idu u prilog tezi da to ne bi bio lud poslovni potez. U svakom slučaju, Fortenovi je vrijeme isteklo i nešto će se u mjesecima koji su pred nama morati dogoditi. Jedno je sigurno: američki fond HPS, koji je Fortenovi dao novi kredit od 1,2 milijarde eura uz 18 posto kamata – zahvaljujući čvrstom ugovoru i jamstvima – može već sutra sjesti na imovinu cijele grupe i potom rasprodati sve Fortenovine tvrtke kako bi pokrio svoja potraživanja.
ZADUŽENOST U PRVOM POLUGODIŠTU
| PODRAVKA | FORTENOVA |
| Neto dug: 20 milijuna eura | Neto dug: 1,1 milijardi eura |
| Plaćene kamate: 0,66 milijuna eura | Plaćene kamate: 65,5 milijuna eura |
FOTO NIKOLA WOLF
