Tijekom lipnja prošle godine prepoznatljiva plava vrećica od pola kilograma Vegete u Konzumu stajala je 24,99 kuna. Danas ta ista vrećica od 500 grama Podravkina sipkog ‘zlata’ stoji 28,99 kuna, što je rast od 16 posto u odnosu na lani.
I druga pakiranja skuplja su nego u prvoj polovici prošle godine. Kilogram Vegete danas, tako, u dućanima stoji više od 50 kuna, što je poskupljenje od 15-ak posto u odnosu na početak prošle godine. Najprodavanija vrećica, ona od 250 grama, otprilike je 10 posto skuplja nego u prvom kvartalu 2021. godine, a sličan postotak zabilježen je i na novom pakiranju od 400 grama.
Ti su cjenovni podaci važni za bolje razumijevanje poslovnih rezultata Podravke u prvih šest mjeseci ove godine. Koprivnička kompanija priopćila je kako je poslovni program Kulinarstva, odnosno dodataka jelima s krovnim brendom Vegetom, u prvome polugodištu ostvario prodaju u iznosu od 382 milijuna kuna, što je otprilike na razini lanjskog polugodišta.
A to može značiti samo jedno: da je količinska prodaja Vegete drastično podbacila u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Odnosno, da je u tonama prodano barem 10 posto manje Podravkina krovnog brenda koji nosi bogovsku maržu i hrpu novca. I da stvar bude još gora, prodaja same Vegete u suštini je i financijski podbacila unatoč osjetnom dizanju cijena. U prvih šest mjeseci, naime, prodaja segmenta dodataka jelima (Kulinarstvo) oko 300.000 kuna veća je nego u istom razdoblju lani ponajviše zbog rasta prihoda od prodaje monozačina (Vegeta maestro) i soli, a ne univerzalnog dodatka jela u famoznoj plavoj vrećici.
Drastičan rast cijena ove se godine dogodio i u poslovnom programu mesa, gotovih jela i pašteta. Prema našim neslužbenim informacijama, proizvodi iz te kategorije poskupljivali su u valovima, a osjetan skok dogodio se 1. lipnja ove godine kad je cijena u nekim mesnim kategorijama skočila i za 60 posto. Rezultat? U poslovnom programu meso u prvom pogludištu ove godine prodaja je iznosila oko 157 milijuna kuna i bila je veća za oko 12 posto. Na prvi pogled značajan rast, a na drugi put u katastrofu.
Rast ulaznih cijena – sirovine, ambalaže, energenata, plaća – ne može se dovijeka prelijevati na potrošače, a sva je prilika da će se upravo to događati i u mjesecima koji su pred nama. Razlog je jasan: cijena proizvodnje i dalje će rasti. No, imaju li uprave Podravke i Belupa ikakav drugi odgovor na ublažavanje krize osim neselektivnog povećanja cijena? Ako i imaju, ovog se časa to ne vidi.
„Ta kretanja imala su značajan negativan utjecaj na poslovanje Grupe Podravka, primarno u segmentu prehrane gdje je u prvih šest mjeseci trošak sirovina i materijala izrade porastao za 133 milijuna kuna ili 21,6 posto. No, utjecaj rasta cijena sirovina i materijala još se nije u cijelosti odrazio u troškovima poslovanja u prvoj polovici godine zbog korištenja zaliha sirovina i materijala nabavljenih po nižim cijenama u prethodnom razdoblju.
Cijene koje su u proteklim mjesecima ostvarene u postupcima nabave, a koje definiraju troškove proizvodnje u narednih šest do 12 mjeseci, više su pet do 30 posto u odnosu na kraj prošle godine. Odnosno, više su 32 do 75 posto u odnosu na usporedno razdoblje lani. Zato se u drugoj polovici ove godine očekuje dodatan negativan utjecaj kretanja cijena sirovina i materijala u segmentu prehrane. S druge strane, trenutna tržišna cijena plina za novu plinsku godinu koja počinje 1. listopada je do sedam puta veća nego trenutno ugovorena, što stavlja velik pritisak na rast troškova.
Uloženi su maksimalni napori u podizanje učinkovitosti poslovanja i optimizaciju troškova kako bi se u što je moguće većoj mjeri unutrarnjim rezervama amortizirao snažan rast cijena ulaznih sirovina, ali internim mjerama nije moguće ublažiti tako snažne skokove cijena. Posljedično, kako bi se do određene mjere ublažio negativan utjecaj snažnog rasta cijena sirovina, materijala i energenata, Grupa Podravka početkom prvog kvartala na svojim je tržištima korigirala cijene prehrambenih proizvoda u rasponu od sedam do 10 posto“, priznaju i u Podravci.
U posebno teškoj poziciji je Belupo zbog krize izazvane ruskom agresijom na Ukrajinu potkraj veljače ove godine. Kategorija lijekova na recept ostvarila je 8,8 milijuna kuna, odnosno 2,6 posto niže prihode, i to uslijed pada prodaje dermatoloških lijekova na tržištu Rusije. Tako je regija Istočna Europa, kojom dominira rusko tržište, ostvarila pad prihoda od 52,5 milijuna kuna, odnosno oko 32 posto. Prodaja segmenta prehrane pala je gotovo 27 posto, a Belupa čak 35 posto. U drugom kvartalu taj će pad biti i veći. Belupu se pak u posljednje vrijeme događa i desortiranost zbog nedostatka sirovina. Tako je na tržištu zbog dezorijentiranosti Belupove nabave odjednom nestalo Neofen čepića za skidanje temperature.
“Predmetni Belupovi lijekovi s djelatnom tvari ibuprofen trenutačno se nalaze u nestašici, i to iz razloga vezanih uz proizvodnju te je očekivani završetak nestašice 29. srpnja ove godine. Na tržištu su dostupni drugi lijekovi istog farmaceutskog oblika iz iste terapijske podskupine“, oglasili su se tom prigodom i iz Hrvatske agencije za lijekove.
Dodatno svjetlo na u suštini iznimno loše poslovne brojke baca i stanje na zalihama. Tako su zalihe sirovine i materijala potkraj lipnja procijenjene na 463 milijuna kuna, što je čak 33 posto više nego u istom razdoblju lani. Istina, Podravka se nabavom dodatnih količina osiguravala od naglih cjenovnih skokova, ali i te brojke u konačnici idu u rezultat. Kao, uostalom, i zaliha gotovih proizvoda kojih je u Podravkinim skladištima u prvome polugodištu bilo u vrijednosti od 461,5 milijuna kuna, odnosno 12 posto više nego u prvih šest mjeseci lani. Je li onda grupa Podravka uopće imala i financijski veću prodaju u prvome polugodištu ili je sve stvar kreativnoga knjigovodstva?
Podravka je u polugodišnjem izvještaju istaknula kako je tvrtka ostvarila ukupnu prodaju od 2,42 milijarde kuna, što je 8,8 posto više nego u prvih šest mjeseci prošle godine. Neto dobit istodobno je iznosila 195 milijuna kuna i bila je niža za 1,3 posto. Podravka je pritom ostvarila profit od 136 milijuna (0,6 posto manje), a Belupo 59 milijuna kuna (3,2 posto manje). Na koncu, grupa Podravka u prvih je šest mjeseci u prosjeku zapošljavala 6540 radnika, što je 130 zaposlenih manje nego u prvih šest mjeseci 2021. godine. Jedino čime se Podravka doista mogla pohvaliti je stanje gotovine na bankovnim računima i u blagajni. Potkraj lipnja tako Grupa Podravka raspolagala je s čak 220 milijuna kuna gotovine, što je gotovo sedam puta više nego potkraj lipnja prošle godine. Gotovo polovica tog iznosa u kolovozu će otići na dividendu državi i mirovinskim fondovima, prije svega. U današnjoj kriznoj situaciji i još kriznijim predviđanjima to za Podravku doista zvuči kao potpuno neracionalan potez. Odluka o isplati rekordne dividende dioničarima u godini za koju se govori da će za poslovne subjekte, a pogotovo njihove radnike, vjerojatno biti najgora u novijoj povijesti – teško je shvatljiva.
FOTO Podravski list
