Rast cijene plina odrazio se na punjenje proračuna podravskih općina koje „ubiru“ prihode od plinske rente. Tim općinama, točnije općinskim proračunima, za razliku od građana čiji će kućni budžeti biti itekako „prorijeđeni“ rastom cijena plina, ali i ostalih energenata te posebice hrane, pogoduje rast cijene plina jer su rente znatno izdašnije, a u nekim općinama dosežu i rekordne iznose. Dakle, rente od eksploatacije prirodnog plina plaćaju se prema trenutnoj tržišnoj cijeni, i to 10 posto od nje, s tim da 40 posto odlazi općinama, 20 posto županijama, a ostalo ide u državni proračun.
Ova je tema objavljena u ponedjeljak u tiskanom izdanju Podravskog lista…
Također, plaća se i fiksni dio rente od 4000 kuna za kilometar kvadratni postojećeg plinskog polja, a to je isključivo prihod općina. Dok svota od rente u državnom proračunu za tu riznicu ne znači tektonske promjene, za općine koje leže na bogatim nalazištima plina ovi prihodi znače da ovakvim povećanjem proračunskih prihoda mogu mijenjati svoje strateške planove. Također, u županijski proračun slit će se dosta veći novac od predviđenog. Neke općine odlučile su dobar dio tog novca potrošiti na građane kao jednu vrste izravne redistribucije, ili ono što se u žargonu zove, novac iz helikoptera. Drugi pak planiraju tim neočekivanim prihodom realizirati neke strateške projekte.
Helikopterski novac
Općina Molve, koja je u zlatnim vremenima bila poznata kao hrvatski Kuvajt, opet se ovim novim prihodima može ovako zvati. Prije energetske krize u proračun se mjesečno slijevalo između 400.000 i 500.000 kuna, što je daleko od najboljih dana jer bušotine na području općine iz godine u godinu postaju sve manje izdašne. No u protekla tri mjeseca, unatoč tome, na račun su sjela po dva milijuna kuna. Mjesečno, da ne bilo zablude. Podsjetimo, općinska vlast u Molvama, ponesena skoro peterostrukim rastom tih prihoda, odlučila je razveseliti i svoje mještane odlukom o pomoći za plaćanje režijskih troškova. Tako će za ovu godinu sva kućanstva, bez obzira na imovinski status, dobiti po 1000 u tu svrhu. U idućoj godini će samci stariji od 55 godina, umirovljenici, korisnici socijalne pomoći i mladi do 45 godina koji su vlasnici ili suvlasnici kuće dobiti pomoć od čak 5000 kuna ili službeno po novoj valuti koja stupa na snagu od 1. siječnja, 663 eura. Ostala kućanstva će dobiti potporu od 2500 kuna odnosno 331 euro.
No, Molve ipak nisu podravska općina koja ubire najvišu rentu. Na vrh ljestvice po tim prihodima zasjela je Gola, što dobro upućene u proizvodnju plina i ne čudi jer su u Prekodravlju preklani puštene u rad dvije nove bušotine.
Gola je rekorder
Općina Gola početkom ove godine dobivala je rentu od po 1,2 milijuna kuna, a u listopadu im je na račun sjelo vrtoglavih 2,6 milijuna kuna, čime su prestigli Molvarce. Za razliku od Općine Molve koja je odlučila mještanima izdašno sufinancirati troškove režija, Prekodravci su zasad oprezni s preraspodjelom prihoda od plinske rente jer su svjesni da je vrlo lako moguće da financijska idila neće biti dugog vijeka.
– Prije smo na godišnjoj razini od rente imali prihode oko šest milijuna kuna, a sad smo samo za jedan mjesec dobili 2,6 milijuna. Otprije smo prepoznatljivi kao općina koja raznim potporama pomaže stanovništvu pa zasad ne razmišljamo o uvođenju novih. Kod nas je oduvijek dječji vrtić za roditelje besplatan, kupujemo radne bilježnice osnovnoškolcima, pomažemo srednjoškolcima i studentima, a i rodiljne naknade su izdašne te imamo mjere za rješavanje stambenog pitanja pa mislim da nema potrebe ići s nekim novim mjerama, pogotovo jer je upitno dokad će rente biti u iznosu koji smo dobili za listopad – ističe Marijan Lukčin, predsjednik Općinskog vijeća Općine Gola.
Prioritet za općinsku vlast je, dodaje Lukčin, izgradnja dječjeg vrtića. Ta investicija vrijedna je oko deset milijuna kuna pa će se izdašnija renta prvenstveno iskoristiti za općinski udio u tom projektu.
– Želimo i dalje svojim mještanima osigurati idealne uvjete za život pa će prioritet biti investicije poput vrtića, asfaltiranja cesta i uređenja ulica. Pitanje je dana kad će se cijena plina stabilizirati, što znači da će se i plinska renta vratiti na iznose od oko milijun kuna pa ne želimo općinske financije preopteretiti ishitrenim odlukama – zaključio je Marijan Lukčin.
I Općina Kalinovac velik dio prihoda ostvaruje od plinske rente, a u njihovu slučaj taj je prihod porastao s 400.000 na 700.000 kuna mjesečno.
– Povećana renta neće biti dugog vijeka pa smo oprezni kod namjene povećanih prihoda na toj stavci. Prvenstveno će novac biti namijenjen za kapitalne investicije jer imamo brojne mjere kojima pomažemo stanovnicima – kaže Darko Sobota, načelnik Općine Kalinovac.
U općinama Podravske Sesvete i Pitomača prihodi od plinske rente porasli su s 250.000 na 500.000 kuna mjesečno, a tamošnje će vlasti povećanje iskoristiti za ulaganja u infrastrukturu kojima će poboljšati kvalitetu života stanovnika.
Značajan prihod uprihodila je i Županija, pojedinačno svakako najviše jer u županijski proračun slijeva se 20 posto od ukupne rente na području županije.
Poslali smo i tamo upit, ali za razliku od općina, oni nam nisu dostavili tražene podatke. No, ako pretpostavimo da će se renta udvostručiti, za razliku od 15 milijuna kuna, Županija će uprihoditi 30 milijuna kuna.
Nove plinske bušotine
No, čak i ako cijene plina ne budu ovako visoke na duži period, a sve naravno ovisi o stanju na tržištu kao i o geopolitičkoj situaciji, INA ima planove revitalizacije podravskih bušotina, ali i povećanje proizvodnje, točnija zaustavljanje pada proizvodnje koji se događa zbog sve manje izdašnosti postojećih bušotina. U sklopu istražnih aktivnosti na koncesiji Drava-02 INA je ostvarila otkriće plina bušotinom Severovci-1 te otkriće nafte bušotinom Jankovac-1.
– Projekti su trenutno u fazi ishođenja dozvola za eksploataciju, čiji se početak očekuje 2024. godine. Također, 2020. godine INA je pokrenula novi istražni ciklus na koncesijama Drava-03 i SZH-01. U početnoj fazi realizirana su velika ulaganja u akviziciju novih geofizičkih podataka te su nakon detaljnih analiza izdvojeni potencijali za bušenje. Tako će na koncesiji Drava-03 biti izrađeno pet istražnih bušotina tijekom 2023. i 2024. godine, dok je na koncesiji SZH-01 moguća izrada dvije istražne bušotine. Potencijalan uspjeh potaknut će nova značajna ulaganja na tim prostorima. Što se tiče Podravine, u tijeku je niz projekata u fazi implementacije (Gola, Kalinovac; najznačajniji projekti su svakako spajanje s mađarskim bušotinama na Golu i Kalinovac) i u pripremi (remonti na postojećim bušotinama) koji bi trebali ublažiti posljedice očekivanog prirodnog pada proizvodnje koji u prosjeku iznosi 10 posto godišnje – izvijestili su nas iz INA-e.
MN: INA je „puna love“ Da novca za investicije ima, pokazuju i rezultati poslovanja INA-e i ostalih kompanija koje se bave proizvodnjom i distribucijom te prodajom nafte i prirodnog plina. Podsjetimo, kako smo pisali, naša najveća naftna kompanija INA objavila je poslovne rezultate za prvih devet mjeseci. Oni su, blago je reći, izvrsni. Naime, u devet mjeseci ove godine INA je uprihodila 27,2 milijarde kuna, što je s obzirom na prošlu godinu gotovo nevjerojatnih 68 posto više.
No, tu priča ne staje. Dobit Industrije nafte u devet mjeseci čak je 2,8 milijarda kuna, što je pak za 152 posto više negoli prošle godine. Dakle, marže su rasle više nego prihodi, što pak znači da je INA prodala više nafte, ali po još boljim cijenama. No, čak i u INA-i komentiraju da su dobit i prihodi zaista izvanredni, tako da bi se veći dio toga morao uložiti u investicije, jer fosilna goriva, posebice prirodni plin, koji je prihvaćen kao tranzicijski energent, još će duže vrijeme biti od najveće važnosti za energetsku sigurnost, pa tako i predmet strateških političkih previranja.
FOTO Arhiva
