Vijest da je Vlada rasteretila PDV na solarne panele odjeknula je medijskim prostorom te još više u medijsku žižu zbivanja izbacila sve popularniju temu ugradnje solarnih panela, na koju se izgledno odlučuje sve veći broj građana. Iako mogućnost subvencioniranja ugradnje panela na građevinske objekte nije neka novost i postoji već niz godina, nadolazeća energetska kriza i povećanje cijena energenata potaknula je veći broj građana da krene u akciju i na svoju kuću ugradi fotonaponsku elektranu. Podravski je odlučio za ovaj broj pomnije istražiti kakvi se tu trendovi trenutno kreću te kako funkcioniranju mehanizmi samih subvencija, ako bi se netko odlučio na ovaj potez.
Ova je priča objavljena u ponedjeljak u tiskanom izdanju Podravskog lista…
Za stanovnike Koprivničko-križevačke županije postoji nekoliko načina, a jedan od njih su prijave projekata preko sve popularnijih „one-stop-shopova“, u kojima građani mogu dobiti sve informacije, kao i prijaviti projekt te preko njih i postaviti samu elektranu na svoj krov. Na takav način djeluju Regionalna energetska agencija (REA) Sjever za građane Koprivnice, te Energetsko-klimatski ured za građane Križevaca, u sklopu tamošnje Energetske zadruge KLIK.
Iz REA-e Sjever ističu kako se svi zainteresirani građani mogu javiti njima ako žele ići u energetsku obnovu svoju kuće, u čemu pomažu kod prijave na Javni poziv koji već sedmu godinu zaredom provodi Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Što se tiče ugradnje solarnih panela, važno je napraviti nekoliko predradnji, koje se uglavnom tiču procjena, od solarnog potencijala na području gdje se nekretnina nalazi, pa do izračuna potrošnje.
– REA Sjever izradila je Mapu solarnog potencijala grada Koprivnice te na taj način omogućila inicijalno dimenzioniranje fotonaponske elektrane. Ona građanima daje prvu informaciju o potrebnoj snazi i površini koju fotonaponska elektrana zauzima, visini investicije, godišnjim uštedama te periodu povrata investicije za samostalno financiranje i sufinanciranje – rekao je za Podravski naš sugovornik iz REE Sjever Jurica Perko.
– Dostavljanjem mjesečne potrošnje za zadnjih 12 mjeseci, elektroenergetske suglasnosti, kopije zadnjeg računa za električnu energiju i nekoliko fotografija objekta, stručnjaci REA Sjever građanima mogu izraditi Projektni sažetak koji prikazuje detaljnu tehničko-financijsku analizu investicije što je korak prije izrade Glavnog elektrotehničkog projekta. Uvjet za instalaciju fotonaponske elektrane je da je građevina legalna i da za nju postoji važeći dokaz da je obiteljska kuća izgrađena prema Zakonu o gradnji ili koja je prema navedenom ili posebnom zakonu s njom izjednačena – ističe Perko.
– Cijene Glavnog projekta kreću se od 3000-5000 kuna s uključenim PDV-om. Glavni elektrotehnički projekt je uz Izvadak iz katastarskog plana potrebno priložiti Zahtjevu za provjeru mogućnosti priključenja kućanstva s vlastitom proizvodnjom i sve zajedno poslati u HEP kako biste ishodovali Obavijest o mogućnosti priključenja na mrežu kućanstva s vlastitom proizvodnjom – nadodaje.
Kako neslužbeno doznajemo, Fond planira objaviti javni poziv za sufinanciranje instalacije fotonaponskih elektrana najesen. Ostanu li proces i uvjeti prijave kao i na prošlom javnom pozivu isti, bit će moguće ostvariti sufinanciranje do 40 posto opravdanih troškova, odnosno najviše 36.500 kuna, doznajemo iz REA-e Sjever. No, zbog rasta cijena koje nije zaobišlo ni tržište solarnih elektrana, troškovi za izgradnju fotonaponskih elektrana na obiteljskim kućama mogle bi varirati od 10 do 17 tisuća kuna s PDV-om po kW instalirane snage, procjenjuju iz Agencije. No, nedavno donesen Vladin prijedlog o rasterećenju PDV-a mogao bi ublažiti navedene troškove. Porezno se rasterećenje odnosi na cijenu opreme, ali i samih radova. Od opreme, ona uključuje fotonaponske panele, inverter, bateriju, građevinsku konstrukciju i kabelski razvod, dok od radova uključuje samu montažu, kao i projektiranje te ishođenje dozvola te priključak na električnu mrežu.
Iz križevačkog Energetsko-klimatskog ureda su nam pak više pojasnili kako izgleda sam proces prijave projekta.
– U dogovoru s klijentom, projektant izlazi na teren, snima krovište dronom, pregledava instalacije i brojilo te na temelju potrošnje električne energije u posljednjih godinu dana i eventualnih budućih potreba klijenata za povećanjem potrošnje električne energije, izračunava snagu sunčane elektrane, izrađuje glavni elektrotehnički projekt elektrane i zajedno sa zahtjevom šalje prema HEP-u koji izdaje Obavijest o mogućnosti priključenja – rekla nam je Ivana Dubravec, stručna suradnica za zaštitu okoliša Energetske zadruge KLIK.
– Sama dokumentacija je više-manje ista na svim Javnim pozivima, razlikuju se prijavni obrasci ovisno o pojedinom pozivu. Koprivničko-križevačka županija te Fond za zaštitu okoliša dodatno traže i energetski certifikat te izvješće o energetskom pregledu budući da sufinanciranje za sunčane elektrane mogu ostvariti samo obiteljske kuće koje su energetskog razreda A, B ili C u kontinentalnoj te A ili B u primorskoj Hrvatskoj – ističe Dubravec, napomenuvši kako Grad Križevci uopće ne traži energetski certifikat.
Visina sufinanciranja u slučaju županijskog Javnog poziva iznosila je 50 posto do najviše 20 tisuća kuna te u slučaju FZOEU 40 posto, odnosno do najviše 36 500 kuna na Javnom pozivu iz 2021. godine – nadodaje Dubravec.
Kako smo pisali u prošlom broju, teško je odrediti konačnu cijenu, budući da ona ovisi o nizu faktora, od same snage elektrane, potrošnje energije po kućanstvu, kao i potrebe za njom. No, kako nam je otkrila Ivana Dubravec, većini klijenata obično potrebna snaga elektrane između 3 i 5 kW, iako ima i onih do 10, pa i preko 10 kW.
– Prosječna cijena elektrane snage 4 kW (prema trenutnim cijenama opreme na tržištu) iznosi oko 55 tisuća kuna bez subvencija, a na to građani mogu dobiti subvenciju u maksimalnom iznosu od 20 tisuća kuna, isključivo u slučaju Grada i Županije, te 40 posto u slučaju Fonda. Od ostalih troškova, tu su još i trošak opremanja obračunskog mjernog mjesta (zamjene brojila) koji se plaća HEP-u, koji iznosi 3287 kuna te trošak nadzornog inženjera od oko tisuću kuna, koje klijenti sami moraju platiti, ali su također prihvatljiv trošak prilikom podnošenja Zahtjeva za isplatu prema Gradu – zaključuje Dubravec. Ako je elektrana optimalno projektirana, građani njihovom ugradnjom na potrošnji energije, odnosno računima za struju, mogu uštedjeti od 80 do 90 posto, rekla nam je Dubravec, zaključivši kako je ova sve popularnija investicija itekako isplativa.
FOTO Nikola Wolf
