Poduzeće iz Ludbrega je zbog štete nastale u njegovom poslovnom prostoru radi puknuća vodovodne cijevi od Croatia osiguranja tražilo naknadu štete veće od 22 tisuće eura. No, u parničnom postupku koji se vodio pred Trgovačkim sudom u Varaždinu donesena je nepravomoćna presuda prema kojoj poduzeću na ime naknade imovinske štete pripada tek 111,28 eura. Odštetni zahtjev za daljnji iznos od 21.903,78 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom ne samo da je odbijen, već je poduzeću iz Ludbrega naloženo da osiguravajućoj kući mora naknaditi 2.365,84 eura sudskih troškova.
U tužbi je poduzeće navelo da je vlasnik poslovnog prostora na Trgu svetog trojstva u Ludbregu, a da je ondje dana 5. srpnja 2022. godine došlo do puknuća vodovodne cijevi u vlasništvu Varkoma, koji je osiguran kod Croatia osiguranja. Uslijed puknuća cijevi poslovni prostor ukupne površine 97 kvadrata je poplavljen, a nastala su brojna oštećenja, navedeno je u tužbi. Stradala je gips kartonska obloga po svim zidovima natopljenim vodom od poda do visine 30 cm, oštećena je boja na svim zidovima, stradao je drveni pod i rubne letvice drvenog poda, kao i laminati. Već nekoliko dana nakon puknuća cijevi poduzeće je podnijelo odštetni zahtjev, na što je osiguranje četiri mjeseca kasnije priznalo nastanak štetnog događaja, kao i odgovornost za nastalu štetu.
MN: Mizerna odšteta
No, osporena je visina nastale štete i poduzeću je isplaćeno tek nešto više od 270 eura. Vlasnici poduzeća nisu bili zadovoljni tako mizernom odštetom koja nije bila dovoljna za boju za ličenje, a kamoli da se obave svi ostali potrebni radovi na sanaciji štete pa su angažirali stalnog sudskog vještaka. On je u svom nalazu istaknuo kako je u poslovnom prostoru utvrđen veliki udio vlage u cementnom estrihu i donjem dijelu zidne obloge koji su bili u direktnom doticaju s vodom, odnosno poplavljeni, dok je u gornjem dijelu zidnih obloga utvrđen manji udio vlage. Naveo je da je laminat znatno oštećen, vidljivo je raslojavanje slojeva poda i odvajanje daščica uslijed bubrenja materijala te ga je potrebno ukloniti i izvesti novi. Zidne obloge potrebno je ukloniti u visini od jednog metra te zamijeniti novima, a ostali dio zidnih obloga očistiti od boje i ponovo soboslikarski obraditi. U prostoru koji je najbliži mjestu puknuća vodovodne cijevi i koji je najviše poplavljen utvrđena su značajna oštećenja i veliki udio vlage na podnoj i zidnim gipsokartonskim oblogama. Podna obloga oštećena je u tolikoj mjeri da ju je potrebno kompletno ukloniti i izvesti novu uz potrebne radove na hidroizolaciji, a stropne obloge ukloniti u visini od 1,20 m i izvesti nove.
Potrebna je kompletna soboslikarska obrada saniranih zidnih obloga, a zbog poplavljivanja su utvrđena i oštećenja na podnim elektroinstalacijama koje je prilikom sanacije podne obloge potrebno zamijeniti novima. U sanitarnim čvorovima utvrđena su oštećenja zidnih obloga od vlage te ih je potrebno ukloniti u visini od 60 cm te ponovno izvesti i kompletno soboslikarski obraditi, dok je u garderobi utvrđeno oštećenje manjeg obima. Vještak kojeg je angažirala vlasnica prostora napravio je sveukupnu rekapitulaciju radova potrebnih za sanaciju štete, a koja obuhvaća demontažu i uklanjanje, pripremne, izolatorske, podopolagačke, gipskartonske, soboslikarske, stolarske i elektroinstalaterske radove koji zajedno iznose 22 tisuće eura s PDV-om. I dok osiguravatelji u odgovoru na tužbu nisu sporili da je došlo do puknuća cijevi, kao i da postoji polica osiguranja, naveli su da su došli do saznanja kako za sva oštećenja za koja se tužbom želi ostvariti naknada štete ne potječu od tuženog štetnog događaja. Naime, pronašli su oglas na portalu njuškalo.hr koji je oglasila agencija za nekretnine iz kojeg je vidljivo kako na poslovnom prostoru postoje oštećenja koja potječu iz razdoblja prije puknuća cijevi. Navodi se i da je sama vlasnica izjavila da je isti poslovni prostor oštećen 10 do 15 godina prije puknuća cijevi te da je tada samo djelomično saniran. Osiguravatelji su se protivili korištenju procjene vještaka kojeg je angažirala vlasnica poduzeća jer ne predstavlja stvarno stanje stvari, već predstavlja troškovnik za uređenje poslovnog prostora, a ne njegovo saniranje od posljedica štetnog događaja.
Posumnjao u tvrdnje
Sud na kraju nije uzeo u obzir vještačenje koje je provedeno na traženje vlasnice poslovnog prostora i to zato što je utvrđeno da je šteta u poslovnom prostoru na isti način nastala i prije deset ili petnaest godina. Angažiran je zato novi vještak koji je usporedio fotodokumentaciju prostora iz oglasnika iz veljače 2022. i fotodokumentaciju predmetne štete nakon poplave u srpnju te je donio zaključak da je većina nastalih oštećenja zaista starijeg datuma od puknuća cijevi u srpnju 2022. godine. I procjenitelj štete je posumnjao u tvrdnje vlasnice poslovnog prostora i naveo je da je ondje stvarno bilo 30 cm vode na površini od 100 kvadratnih metara, to bi tada bilo oko 30 kubika vode i trebalo bi je se ispumpavati.
– U prostoru bi i tada, nakon mjesec dana, bila zatečena voda, budući da sam primijetio da se na jednom mjestu podovi odvajaju te je bio podignut pod od podne ploče 10 cm, a kada sam stavio ruku u tu rupu, nije bilo vlage niti vode. Da je bilo 30 cm vode, bila bi vidljiva ravna crta po svim zidovima prostorija – kazao je, a na temelju vještačenja, kao i na temelju iskaza svjedoka, sud je odlučio da nastala šteta na kraju iznosi 383 eura. Kako su osiguravatelji već ranije isplatili oko 272 eura, sada su dužni platiti još 111 eura za naknadu štete. Zbog toga je i poduzeću naloženo da osiguravateljskoj kući mora naknaditi 99,5 posto troškova sudskog postupka.
FOTO arhiva
