Ovaj tekst je objavljen u tiskanom izdanju Podravskog lista
Postavlja se pitanje – ako ne idu na more, gdje se Podravci i Prigorci mogu kupati u svojem kraju? Odgovor je dvoznačan i moglo bi se reći da se mogu kupati gdje god im srce zaželi, ali u isto se vrijeme može reći da se nigdje ne mogu kupati i da su u ovom dijelu Hrvatske po tome specifični. U Koprivničko-križevačkoj županiji trenutačno su aktivni samo koprivnički bazeni, a kako svi znamo, radi se samo o zatvorenim bazenima, što baš i nije primamljivo za ljeto. Križevački bazeni zatvoreni su zbog lošeg stanja i to bi, što se tiče zatvorenih kupališta, bilo to. Što se pak tiče kupanja na jezerima, tu je stanje konfuzno, a najpopularnije jezero u našem kraju, dakle Šoderica, nema službenu plažu. Postoje mjesta koja su do neke mjere uređena za kupanje, ali i tu postoji niz problema…
Prvi i osnovni je taj što ta mjesta nisu sigurna za kupanje, a to vidimo i po činjenici da Šoderica i Čingi Lingi gotovo svako ljeto uzmu jedan život od posljedica utapanja. Dubina jezera na Šoderici na većini lokacija jako varira, tako da postoje mjesta gdje iz „plićaka“ gotovo trenutno dolazi dubina. Isto tako, veliki problem je i vodena trava, koja uz nelagodu kod kupanja može biti i opasna. Treći je problem mulj, jer je većina jezera jako zamuljena, što također baš ne poziva na kupanje. Drugo popularno kupalište Čingi Lingi u sličnom je stanju. Kako na tim jezerima nema službene plaže, nema niti spasioca. Postoji još niz jezera u našem kraju, ali tamo je situacija, barem što se tiče kupanja, još gora, a najvažnija od svega je činjenica kako se većinom radi o „radilištima“ i eksploatacijskim poljima, gdje je kupanje zabranjeno.
Što se radi?
Što se točno radi po tom pitanju? Ništa ili vrlo malo. Općina Legrad osuđena je sama se boriti sa Šodericom, a tamo osim volje, koja je neupitna, nemaju ni približno dovoljno novaca kako bi se to jezero uredilo. Tamo je potrebno izmuljiti cijelo jezero, a to je moguće samo novom eksploatacijom. Da sad ne ulazimo u cijelu problematiku, to je proces koji će, ako i započne, trajati desetljeće. Dakle, stvari nisu dobre. Što se pak tiče bazena u našoj županiji, tu isto tako ne možemo uvidjeti da se stvari kreću prema boljem. Prošlog je tjedna u programu RKC-a gradonačelnik Mišel Jakšić upitan u kojoj je fazi izgradnja vanjskog bazena na Cerinama.
– Pripremili smo popriličnu dokumentaciju jer smo očekivali određene europske fondove, no Koprivnica zbog svoje prerazvijenosti nije mogla participirati u natječajima, ali je u planu u narednih godinu dana pokrenuti gradnju vanjskih bazena na Cerinama – kazao je gradonačelnik. Podsjećamo, Komunalac već ima spreman projekt izgradnje vanjskog dijela bazenskog kompleksa. No, kako doznajemo, taj je projekt zastario, a novi trenutačno nije niti napravljen. Stoga je to daleko od realizacije i ove riječi koprivničkog gradonačelnika za sad izgledaju optimistično.
Križevčani na suhom
Križevčane ove godine očekuje „suho“ ljeto, pošto se gradski bazeni neće otvarati i osvježenje će morati potražiti na nekom drugom mjestu. No, u Gradu Križevcima vjeruju da se sljedeće kupališne sezone to neće ponoviti, jer planira se postupak rekonstrukcije gradskih bazena. Bilo to vezano uz lokalne izbore druge godine, i iz našeg drugog grada dolaze optimistične vijesti koje se tiču bazena. Postojeći gradski bazeni u Križevcima su u iznimno lošem stanju i kao takvi nisu sigurni za korištenje pa se ove godine neće koristiti. Grad Križevci pokrenuo je proces rekonstrukcije bazena pa je tako napravljen idejni projekt prema kojem će se dosadašnji veliki bazen pretvoriti u više zona za opuštanje s manjom dubinom, dok će jedan dio biti predviđen samo za plivanje, a dosadašnji mali bazen pretvorit će se u vodeno igralište s toboganima i prskalicama.
– Osim rekonstrukcije bazena, uredit će se nove svlačionice i sanitarni čvorovi kao i kompletno nova strojarnica s pripremom za korištenje geotermalne vode kad se izvor stavi u upotrebu. Po izradi glavnog projekta napravit će se troškovnik koji će pokazati vrijednost investicije. Grad Križevci projekt rekonstrukcije gradskih bazena planira financirati iz europskih fondova ili putem državnih natječaja ukoliko se takvi otvore, a ukoliko neće biti takvih natječaja, rekonstrukcija će se financirati iz gradskog proračuna. Što se tiče škole plivanja, sa Zajednicom sportskih udruga Križevci dogovoreno je da se ona ove godine održi na bazenima Cerine u Koprivnici – naveli su iz Grada Križevca.
Optimizam bez razloga
Naoko ovakve optimistične vijesti izolirano možda zvuče dobro. No, ako želite znati na čemu ste, onda morate pogledati u dvorište prvih susjeda kako bi mogli donijeti komparativnu analizu, a pogled s naše perspektive izaziva osjećaj jala. Jedna on najsiromašnijih hrvatskih županija, Virovitičko-podravska, odnosno Grad Virovitica uopće nema bazene. No tamo se uskoro kreće u radove na velikom bazensko-rekreacijskom kompleksu. Izgradnja „Bazensko-sportsko-turističkog centra Virovitica“, na lokaciji Matije Gupca bb, uključuje izgradnju tri bazena: rekreacijskog s više tobogana, sportskog i dječjeg s nadstrešnicom te dječjim toboganima, dok će se unutar kompleksa nalaziti tri sunčališta sa suncobranima i ležaljkama. Nalazit će se tu, među ostalim, i ugostiteljske zgrade, prostor za najam sportske opreme i prodaju lokalnih proizvoda, dok će se okoliš oplemeniti raznim sadržajima kao što su mini golf teren, teren za odbojku na pijesku, cageball, stolni tenis, stolovi za šah i dječje igralište. Uskoro će biti raspisan natječaj za izvođenje radova na ovom gotovo 8,5 milijuna eura teškom projektu.
Što se tiče Bjelovarsko–bilogorske županije, tamo je bolje ni ne pogledati. U toj je županiji trenutačno otvoreno pet vanjskih bazena, a uskoro kreće čak 40 milijuna eura vrijedan projekt Termi Bjelovar s čak sedam bazena. U Daruvaru, također, kreće projekt proširenja i rekonstrukcije daruvarskih toplica vrijedan 17 milijuna eura. U Čakovcu postoji kompleks s pet unutarnjih bazena (bazen za plivače, bazen za neplivače, rekreacijski, dječji i masažni bazen) i tri vanjska bazena (rekreacijsko-plivački bazen, zabavni bazen s toboganima i baby bazen), finskom i infra saunom te bogatom ugostiteljskom ponudom. U Varaždinu također postoje unutarnji i vanjski bazeni, kako sportski tako i rekreativni. Tri kilometra od samog Varaždina nalazi se SRC Aquacity, popularno nazvan Varaždinsko more. Tamo ima više od 5000 kvadratnih metara uređene plaže i zelenih površina koje su većim djelom pokrivene prirodnim hladom. Posjetiteljima su na raspolaganju teniski tereni, igralište za mali nogomet, mini golf, odbojku na pijesku, dječja igrališta i ostala ugostiteljska ponuda.
Varaždinsko more i Podravska bara
Tako lako možemo zaključiti da postoji Varaždinsko more i Podravska bara. Sve u svemu, bez ikakvih komparativnih prednosti, susjedne županije za svoje mještane, ali i goste, u smislu turističke ponude, imaju neusporedivo bogatiji sadržaj koji je, moramo napomenuti, nastao javnim inicijativama lokalne politike. Rezultati inicijative na području Koprivničko-križevačke županije su da je bazen u zatvorenom prostoru, drugi zatvoren zbog derutnog stanja i opasna i zamuljena Šoderica, koja je nekad s pravom nosila naziv Podravsko more gdje su vikendima nastupale tri žive muzike, odabirala se Miss Podravine, služili riblji i mesni specijaliteti te se gledalo ljetno kina na otvorenom. Na kraju moramo spomenuti da na području županije postoji spreman projekt Termi Kloštar Podravski, ali za razliku od nabrojenih, on još čeka odluku o financiranju. (md,sg)
FOTO arhiva
