Na području Koprivničko-križevačke županije trenutačno je evidentirano 57 tzv. brownfield lokacija. Riječ je o napuštenim ili nedovoljno iskorištenim prostorima koji su nekad imali industrijsku, gospodarsku, javnu ili vojnu namjenu. Iako takvi prostori danas često predstavljaju urbanistički, estetski i sigurnosni problem, istovremeno su prepoznati kao jedan od ključnih razvojnih potencijala jer omogućuju ulaganja bez daljnjeg širenja gradova na nova, zelena područja, navodi se u Izvješću o stanju u prostoru Koprivničko-križevačke županije za razdoblje od 2021. do 2024. godine.
Najveća koncentracija
Najveća koncentracija brownfield lokacija je naravno u naša tri grada. U Koprivnici se među značajnijim lokacijama ističu bivši industrijski i poslovni kompleksi poput Elektrometala, stara ciglana, tvornica kvasca te prostor nekadašnjeg Izvora, ali i objekti nekad vojne namjene poput vojnog skladišta na Dubovečkom bregu i streljana Crna gora. Zanimljivo je da se na istom popisu nalaze i zgrade Glasa Podravine i bivše tiskare u Koprivnici koje se u Izvješću navedene kao zaštićeno kulturno dobro iako su u međuvremenu srušene. Jedini primjer potpuno realizirane brownfield investicije u gradu je prostor nekadašnje Sloge u Marofskoj ulici, gdje je pred koju godinu izgrađen novi trgovački centar. Križevci se ističu brownfield lokacijama velikih površina, koje predstavljaju značajan, ali i zahtjevan razvojni izazov. Među njima se posebno izdvaja stara ciglana, čija površina prelazi 86 tisuća četvornih metara, kao i bivša tvornica Javor u Cubincu, zgrada Mlinara te niz napuštenih proizvodno-poslovnih objekata u samom gradu. Riječ je o prostorima koji su infrastrukturno dobro opremljeni i prometno dostupni, no njihovu revitalizaciju usporavaju visoki troškovi sanacije i često složeni imovinsko-pravni odnosi. U Đurđevcu su brownfield područja ponajprije vezana uz nekadašnju industrijsku proizvodnju. Najznačajnije lokacije obuhvaćaju prostore bivših tvornica RIZ Elak i Natura Milk, kao i nekoliko napuštenih upravnih i stambenih zgrada. Zbog povoljnog položaja i postojeće komunalne infrastrukture, ti prostori nude mogućnost za razvoj novih poslovnih, proizvodnih ili mješovitih zona koje bi mogle dati novi zamah pojedinim dijelovima grada. Brownfield lokacije nisu koncentrirane samo u gradovima, već su brojne i na području općina. U Ferdinandovcu i Goli evidentirano je više bivših vojnih objekata i karaula, od kojih se dio nalazi unutar zaštićenih područja prirode. U Gornjoj Rijeci ističe se dvorac Erdödy-Rubido kao zaštićeno kulturno dobro, dok su u Hlebinama i Koprivničkim Bregima na popisu bivši poljoprivredni i industrijski kompleksi.
Napušteni objekti
Legrad ima više napuštenih industrijskih i infrastrukturnih prostora, uključujući stare karaule i nekadašnje proizvodne pogone pa i turistički objekt Halasz Csarda spada u tu kategoriju, dok su u Molvama, Novigradu Podravskom i Novom Virju evidentirani napušteni poslovni, poljoprivredni i infrastrukturni objekti. Veći broj brownfield lokacija nalazi se i u Virju, gdje su na popisu bivši hotel Crna mica i bivši restoran Kokot, tekstilna industrija, društveni dom i poslovne zgrade, kao i u Svetom Ivanu Žabnu, gdje se ističe prostor nekadašnje tvornice TPS grupe. Kao potencijalna priča za razvoj sredine u kojoj se nalaze u budućnosti u Peterancu je na popisu bivši Papillon i stari mlin. Iako je Registar brownfield područja na nacionalnoj razini uspostavljen još 2018. godine, a Zavod za prostorno uređenje Koprivničko-križevačke županije vodi i vlastitu bazu podataka, konkretni pomaci u revitalizaciji su ograničeni. U dokumentu se naglašava i važnost kružnog gospodarenja prostorom, koje potiče ponovnu uporabu postojećih zgrada, smanjenje građevnog otpada i energetsku učinkovitost. No, bez rješavanja vlasničkih odnosa, osiguranja financijskih poticaja i jasne razvojne strategije, velik dio brownfield lokacija u Koprivnici, Križevcima i Đurđevcu i dalje će ostati neiskorišten potencijal i vidljiv podsjetnik na prošla vremena.
FOTO arhiva
