Podravski favicon - Podravina i Prigorje - Koprivnica - Križevci - Đurđevac - Ludbreg - Aktualne vijesti - Zanimljivosti - Fotogalerije
Brojni su zapisi o borbi s nekadašnjim vodenim stihijama u Podravini

Poplave Drave odnosile su velik broj života, vodostaj se kod Botova 1972. popeo na čak pet metara, a u Legradu su problem riješili eksplozivom

Piše: dr.sc. Hrvoje Petrić

U nedavnom istraživanju poplava europskih rijeka, analiziran je veliki broj arhivskih izvora o povijesti poplava za 103 velike rijeke, između ostaloga i Drave, obuhvativši period između 1500. i 2016. godine. Za razliku od drugih kontinenata, u Europi su očuvani različiti povijesni izvori, od ljetopisa i kronika do administrativnih i pravnih spisa, privatne i poslovne korespondencije  te novinskih članaka. Ovi su izvori prepuni izvještaja o ekstremnim vremenskim prilikama te opasnosti poput poplava. U istraživanju su otkrili devet perioda s intenzivnim poplavama koje su zahvatile različite europske regije među kojima su najistaknutija razdoblja od 1560. do 1580. u zapadnoj i srednjoj Europi; od 1760. do 1800. u većem dijelu Europe; od 1840. do 1870. u zapadnoj i južnoj Europi te od 1990. do 2016. u zapadnoj i srednjoj Europi.

Za suvremenu stvarnost su značajni rezultati dobiveni analizom izvora za najnoviju europsku povijest poplava. Sreća je da o tom periodu ima najviše sačuvanih podataka. Koautori su zaključili kako je u periodu između 1870. i 2016, poplavama bilo zahvaćeno samo oko 0,03 posto europskog stanovništva, no istovremeno je prosječni godišnji trošak štete od poplava iznosio 0,8–0,9 posto bruto domaćeg proizvoda. Kako se u budućnosti može očekivati povećana opasnost od poplava za veliki dio Europe i to kao rezultat klimatskih promjena, treba imati na umu kako će bez učinkovitog upravljanja i prilagodbe štete od poplava u budućnosti biti mnogo veće. Upravljanje poplavama mora se prilagoditi novim stvarnostima jer se u ranijim periodima 41 posto srednjoeuropskih poplava događalo ljeti, dok danas one predstavljaju 55 posto. Ova je pojava povezana s promjenama količina padalina, isparavanjem i otapanjem snijega te je važan pokazatelj za razlikovanje uloge klimatskih promjena u odnosu na druge faktore poput krčenja šuma i upravljanja rijekama.

Analiza bogate europske povijesne građe u polutisućljetnoj povijesti poplava mogla bi biti od pomoći u osmišljavanju aktivnosti i politika kroz razvijanje strategije učinkovitijeg upravljanja poplavama u budućnosti. Treba imati na umu kako su poplave u velikom dijelu Europe snažnije nego prije, vremenski razmak između njih je promijenjen, a odnos između pojave poplava i temperature zraka preokrenut. U prošlosti su se poplave češće događale u hladnim razdobljima, dok je danas globalno zagrijavanje jedan od glavnih pokretača njihovog porasta. To se dobro vidi za razdoblje od 1990. do 2016., koje je vrlo bogato poplavama.

Za rekonstrukciju poplava postoji niz teškoća, npr. s pokušajem rekonstrukcije količine padalina jer su njihovi obrasci prostorno promjenjivi i stoga ih je teže rekonstruirati za razliku od rekonstrukcije temperature. Poplave ne ovise samo o padalinama, već i o načinu korištenju krajolika, od krčenja šuma do gradnje velikih akumulacija, brana, premošćivanja i pojačane urbanizacije.

Drava je osobito zanimljiva za istraživanje poplava jer, za razliku od većine drugih hrvatskih rijeka, ima snježno-kišni režim, s gotovo obrnutom pojavom velikih i malih voda tijekom godine u odnosu na ostale tekućice te veći utjecaj snježnice.

Rijeke u nizinama su dinamične, one su stoljećima mijenjale svoj tok. Drava je često meandrirala i mijenjala korito rijeke, ali i plavila. Godine 1655. se na Hrvatsko-slavonskom saboru u instrukcijama za popisivače poreza navodila potreba za obzirnijim postupkom za naselja izvrgnuta poplavama rijeke Drave, kao primjerice za sela Torčec i Đelekovec. Poplave su toliko snažno pogađale stanovništvo da su Đelekovčani 1662. bili oslobođeni plaćanja poreza zbog plavljenja rijeke Drave.

Uništenje naselja

Do promjena toka dolazilo je poslije velikih poplava kao primjerice oko 1712. kada je trgovište Legrad „preseljeno“ iz Međimurja u Podravinu, o čemu smo pisali na stranicama Podravskog lista u ranijim brojevima. I stanovnici podravskog sela Drnje osjetili su snagu poplava rijeke Drave pa su se početkom 19. stoljeća morali preseliti na od poplava nekoliko sigurnijih lokacija. U jednoj od poplava, rijeka Drava je doslovno uništila dobar dio sela te su stanovnici postali svojevrsni „ekološki izbjeglice“. Taj je problem riješen osnivanjem novih sela – Gotalova i Gole, u koja su naseljeni od poplava prognani stanovnici Drnja. Istovremeno je Drnje izgubilo i svoje stanovništvo i centralne pa i školske funkcije, od kojih je dio preseljen u susjedno selo Peteranec, a od tih gubitaka se selo nije oporavilo.

Na osnovi sačuvanih podataka moguće je pratiti proces uništenja cijelog naselja uslijed niza poplava i preseljenje stanovništva na novu, povišenu i od poplava sigurnu lokaciju na primjeru nestanka naselja Brod i osnivanja novog naselja Ferdinandovac (oko 1844. godine).

U brojnim je poplavama stradavala infrastruktura (kuće, gospodarske zgrade, nasipi, ceste, mostovi). Voda prolivena u poplavi onemogućavala je poljske radove te uništavala zasijane površine i pašnjake, a često su stradavale i domaće životinje – bilo izravno zbog vodene bujice, bilo uslijed poplavom prouzročenog nedostatka sijena. Istovremeno su poplave odnijele i veliki broj ljudskih života.

U vrijeme dominacije agrarne proizvodnje, iz perspektive čovjeka izuzetno je važno bilo prilagoditi se ritmovima poplava koje su se gotovo redovito izmjenjivale svake godine. Time je ostvaren jedan oblik suživota čovjeka i rijeke. Problemi u tom suživotu mogli su nastajati ili ako je čovjek izgradio naselja blizu redovitih poplavnih zona ili ako bi intenzitet poplave bio izraženiji. Meandriranje Drave i njezinih pritoka, kao i česte poplave, sprječavale su postanak i razvoj naselja u zoni poloja, što se bitno promijenilo otkako je čovjek počeo graditi nasipe.

Nasipi izgrađeni u 19. i prvoj polovici 20. stoljeća nisu mogli riješiti problem poplava. Jedan dio poplava su uspjele spriječiti hidroelektrane, ali tek kada ih je bilo izgrađeno više u nizu. Prva hidroelektrana na rijeci Dravi je bila Fala (na prostoru današnje Slovenije). Ona je bila izgrađena 1918. godine radi zadovoljavanja potreba Graza i Beča za električnom energijom. Kasnije su bile izgrađene sljedeće hidroelektrane na području današnje Slovenije: Dravograd (1943. godine), Mariborski otok (1948.), Vuzenica (1954.), Vuhred (1958.), Ožbalt (1960.), Zlatoločje (1969.) i Formin (1978.).  Njima su pridružene i dvije male hidroelektrane – Ruše (2011.) i Markovci (2011.). U Italiji na Dravi postoje dvije male hidroelektrane: Alta Pusteria/Pustertal i San Candido/Innichen. Na prostoru današnje Austrije je prva hidroelektrana na Dravi bila Schwabeck, izgrađena 1942. Gradnja novih hidroelektrana na Dravi je nastavljena 1955., a dovršena je 1988. U tom periodu izgrađene su sljedeće hidroelektrane: Paternion, Kellerberg, Villach, Rosegg-St. Jakob, Feistritz – Ludmannsdorf, Ferlach – MariaRein, Annabruecke, Edling.

Kako je Drava nizvodno od rijeke Mure u najvećoj mjeri pogranična rijeka, pitanje njenog korištenja i uređenja moralo se regulirati sa susjednom Mađarskom. Stoga je 1956. sklopljen „Sporazum između Vlade NR Mađarske i Vlade FNR Jugoslavije o vodoprivrednim pitanjima“ kojim je utemeljena Jugoslavensko-mađarska komisija za vodoprivredu. S vremenom je unutar nje dogovoreno rješenje o korištenju Drave kroz četiri vodne stepenice: Đurđevac, Barcs, Donji Miholjac i Osijek. No, kako izgradnja nije počela, javile su se jake poplave, kao primjerice 1965. godine.

O poplavama 1965. u prvoj polovici kolovoza novine su zabilježile: „Drava se povlači dok iza nje ostaje preko četiri tisuće hektara poplavljenih površina sa oko trideset srušenih kuća (mada ovi podaci još uvijek nisu potpuni). Najteže su stradala sela Legrad, gdje će se morati srušiti nekoliko kuća, dok će svih jedanaest kuća iz Ulice Ive Lole Ribara biti srušeno i preseljeno na drugo mjesto gdje mještanima neće prijetiti daljnje opasnosti od Drave. I u Komatnici je srušeno šest kuća, dok je u Gabajevoj Gredi samo za vrijeme prvog naleta vode srušeno oko 13 kuća, a broj srušenih kuća bit će veći dok se Drava potpuno povuče u svoje korito… Vrlo je teško stradalo poduzeće Šljunkara iz Botova, kojemu su potopljena sva radilišta tako da je u čitavom poduzeću obustavljena proizvodnja.“ Novine su o pisale i o poplavi 1965. kraj Legrada: „Ne pamti se takva količina izlivene vode niti toliki broj poplavljenih kuća u Legradu. Mještani se sami nisu mogli oduprijeti vodenoj stihiji. Stoga su morali biti pozvane u pomoć vojne jedinice. U Legradu su odjeknule detonacije na desetke kilograma eksploziva. Minirana su i srušena dva poljska puta, te su na taj način dobiveni propusti kojima se omogućio što brži povratak vode sa poplavljenog dijela Legrada prema koritu Drave. Tragedija je trajala tri dana… Preostao je drugi dio posla, a to je briga za što bržu normalizaciju mjesta koje je teško stradalo, a u kojem se nalazi nekoliko porodica u vrlo teškim socijalnim prilikama. Skupština općina Koprivnica uložit će sve napore da im ublaži stradanje.“ Općinska komisija je navela da je „poplavljeno preko 200 kuća, od čega je 44 potpuno srušeno i stanovništvo evakuirano i smješteno u društvenim domovima, školama i drugim objektima i privatnim gospodarskim zgradama, gdje i danas stanuje, iako se približava hladna jesen“.

O poplavama 1972. u novinama piše: „Poplave koje su zadesile Podravinu posljednjih dana nanijele su ovom kraju veće štete nego ijedno nevrijeme dosad. U danima kad se vodostaj Drave kod Botova popeo iznad 515 centimetara, što inače nikad dosad ovdje nije zabilježeno, pod vodom se našlo na području koprivničke komune više od 10.000 hektara površina, a đurđevačke tisuću. Nekoliko sela bilo je potpuno potopljeno – Gabajeva Greda, Komatnica, Šašnato Polje, Bukovje, najveći broj porušio ih se u Gabajevoj Gredi, Komatnici, te Sigecu. Dosad već je dvadesetak porodica ostalo bez krova nad glavom, ali vjeruje se da će broj biti i veći kad se voda povuče s preplavljenog područja… U Koprivnici je počelo organizirano prikupljanje pomoći za postradalo stanovništvo, prvenstveno hrane i odjevnih predmeta, a i novčanih priloga. Hrana se stalno dostavlja selima koja su preplavljena…Vodostaj kod Botova spustio se na 480 centimetara. Drava se sve više povlači s poplavljenih područja, ali opasnost još postoji. Branioci i dalje dežuraju – vojnici, teritorijalne jedinice, civilna zaštita. Iza Drave ostaje tužna slika pustoši… Teško će se ukloniti sve posljedice. Možda će se popraviti putovi, nadomjestiti imovina, ali neće se moći izbrisati ono što su tih dana i noći proživljavali ljudi – oni koji su branjeni, a i oni koji su ih branili!“ Nakon poplava u novinama također postoji izjava da hitno „treba regulirati vodostaje Drave i Mure i to međunarodnim sporazumom Mađarske, Austrije i naše zemlje. Ukoliko do toga ne dođe događat će se da će se voda puštati iz akumulacija zbog čega raste vodostaj i Drava se izlijeva nizvodno…. Za naše područje je najaktualnija gradnja nasipa desnom obalom Drave, od ušća potoka Gliboki do kraja naselja Levača. Kad se taj nasip podigne minula bi svaka opasnost za Gabajevu Gredu, Komatnicu i dio Sigeca koji su sada bili pod vodom.“

Potok

Daljnje veće poplave na rijeci Dravi najvjerojatnije su onemogućile nove hidroelektrane: Varaždin (1975.), Čakovec (1982.) i Dubrava (1989.) koje, uz proizvodnju električne energije, imaju i druge namjene.

Spomenimo i poplave potoka Koprivnice, koji je kroz povijest na desetke puta u većoj ili manjoj mjeri plavio mnoga naselja. Jedna od najjačih poplava je bila u petak 9. srpnja 1926. Novinar je istaknuo: „Posljednjih dana vrijeme se je i u našem kraju toliko pogoršalo, da je dalo naslućivati poplave. Koprivnica je doživjela zadnjih decenija već nekoliko poplava. Istoimeni potok nije rijetko izašao iz korita i poplavio obližnja polja i ulice. Na to smo bili za jačih kiša, gotovo priučeni. Taj isti potok Koprivnica, međutim, nije do sada poplavio naš grad u tolikoj mjeri kao ovog petka 9. o. mj., koji ostaje u historiji našega grada jedan od najžalosnijih dana… Starci naši pričaju nam, da je samo Florijanovo g. 1881. donekle po strahoti, slično bilo ovome petku. U četvrtak dne 8. o. mj. oko 4 sata poslije podne pojaviše se na sjeveroistočnom nebu neobično sumnjivi oblaci, koji dadoše naslućivati – zlo. Oko 5 po podne spustila se nad gradom silna kiša, koja je izmiješana ispočetka s tučom, padala uz kratke prekide do zore. Uz silni bljesak i grmljavinu, koja je kod nas, kraj sveg nevremena, ove godine rijetka, izgledalo je na čase, da je nastao prolom oblaka.“ Novine su zabilježile: „Silno nabujali potok Koprivnica izašavši iz korita je poplavio uzanj ležeće ulice i obližnja polja. Silna voda počela je, pored toga, prodirati na više mjesta u grad. U prvi čas primijećene su tri glavne vodene struje: cestom iz Mučne Reke u Dubovec, Špoljarskom te Starogradskom ulicom, i Brežancem te Lenišćem…“ Mnoge kuće u Koprivnici bile teško oštećene „što više, njihovo daljnje postojanje je ugroženo. Ovakove kuće morati će posebne komisije pregledati radi sigurnosti potrebne mjere odrediti.“ U članku piše: „Koliko se do sada moglo ustanoviti u gradu su najteže postradali: svratište ‘Car’ (lokal i podrum demoliran), R. Eisenstein (vagon robe uništen), gostiona Munko, Parna pekarna Severović, magazini Braće Reich te skladišta Mićković Janeš, slastičar Vener, trgovina Anžel te brojni privatni stanovi.“ Najugroženije su bile kuće Kramer, Munko, Barabaš, Baneković, Ostrogović, Šavor itd. „Većina podruma još su puni vode, jer naši vatrogasci uza sav mar nisu uspjeli pružiti potrebnu pomoć.“

O poplavi potoka Koprivnice u lipnju 1939. novine su zabilježile: „Katastrofa je nastupala u tako kratkom vremenu da se prestravljeni ljudi nisu mogli ni snaći. Oko 10 sati na večer potok se Koprivnica razlio i poplavio najprije Špoljarsku ulicu, odakle je grozna bujica provalila kroz Starogradsku ulicu u središte grada preko Radićevog trga i gradskog šetališta na Štrosmajerov trg i Varaždinsku ulicu. Među građanstvom je nastala panika i strava, koju je pojačavala alarmna zvonjava na župnoj crkvi…“ Tok poplave je bio sličan kao i one 1926. godine. „Kao i prije 13 godina voda se prelila preko razrušenog nasipa na posjedu nasljednika pok. Vajdića. Taj su nasip djelomično razvezli, a da nije poslije popravljen! Ljudi iz onog kraja su to tražili, ali je sve ostalo pri starom… Drugi uzrok poplave je propust ispod vicinalne pruge odmah do putnog prelaza (rampe) koji vodi iz Špoljarske ul. prema Reki. Onuda protiče sva voda iz šuma i polja… do kuće Josipa Prvčića i dalje prema gradu… Uz sve to ne treba zaboraviti da je brana kraj Fribenova mlina dignuta prekasno!“

Halo, Podravski!

Imate priču, vijest, fotku ili video?
Nešto vas muči ili želite nešto/nekoga pohvaliti?
Javite nam se!

DAN OTVORENIH VRATA STRUKOVNE ŠKOLE ĐURĐEVAC

FOTO/VIDEO Osmašima predstavili zanimanja za koja se mogu školovati

ŽUPANIJSKI FESTIVAL ŽENA IZ RURALNIH PODRUČJA

Svoje posebnosti i hobije će predstaviti 13 žena

MISLI NA ZDRAVLJE

Kažu da je ova voćka razlog zašto najzdraviji ljudi na svijetu ne znaju za rak i žive sto godina

KORISNE INFORMACIJE

Evo tko sve ima pravo na ortopedsko ili drugo pomagalo

TEŽAK sudar sinoć na Podravskoj magistrali

FOTO/VIDEO Strašna prometna nesreća prilikom izvanrednog prijevoza. Vozač (44) teško ozlijeđen

radi se novi plinovod u dužini 320 metara

FOTO Tek asfaltiranu ulicu već raskopali, stanari u nevjerici


Search

Upišite pojam koji želite pretraživati