Većina u križevačkom gradskom vijeću nije prošlog utorka prihvatila oporbeni prijedlog za ukidanje poreza na potrošnju. Ovaj namet u prigorskoj prijestolnici iznosi tri posto, baš kao i u ostalim gradovima Podravine i Prigorja, a prijedlog oporbe bio je da se ukine od 1. siječnja sljedeće godine.
– U trenutačnom gospodarskom kontekstu, ukidanje poreza na potrošnju bio bi snažan poticaj lokalnim ugostiteljima, koji su već opterećeni visokim troškovima poslovanja, inflacijom i troškovima rada. Ova mjera poslala bi jasnu poruku kako Grad Križevci stoji uz svoje poduzetnike i obrtnike te potiče razvoj turizma, zapošljavanja i malog gospodarstva. U mnogim gradovima i općinama ovaj se porez više ne primjenjuje, prepoznajući njegov regresivan učinak i ograničen doprinos proračunu – istaknuo je SDP-ov Marko Katanović, no njegov prijedlog, barem za sada, nije podržan od većine.
Lokalni porez
Njegov prezimenjak, gradonačelnik Tomislav Katanović odgovorio je da se sve promjene gradskih poreza ionako primjenjuju od 1. siječnja sljedeće godine i da se stigne donijeti do kraja godine.
– Svejedno je hoćemo li ukidanje izglasati sada, u kolovozu, listopadu ili u prosincu. Sigurno je da ćemo ga izglasati, ali bilo bi dobro malo pogledati prihodovnu i rashodovnu stranu proračuna. Nećemo zakasniti s ukidanjem ovog poreza i ne treba ga ubrzavati – istaknuo je gradonačelnik Katanović.
Inače, porez na potrošnju je lokalni porez koji se u Hrvatskoj naplaćuje na potrošnju alkoholnih pića, vina, piva i bezalkoholnih pića u ugostiteljskim objektima. Jedinice lokalne samouprave same utvrđuju koliko će on iznositi, a maksimalna zakonska stopa je tri posto. Ugostitelji taj porez obračunavaju i plaćaju gradu ili općini obično mjesečno, a i na samim Internet stranicama Porezne uprave ističe se da „Hrvatska prednjači u oporezivanju potrošnje u Europskoj uniji te porezi na potrošnju imaju najviši udio u BDP-u među svim članicama EU“. Naravno da tu nije riječ samo o porezima koje gradovi i općine ubiru na ime potrošnje u ugostiteljskim objektima, već su tu uključeni svi porezi koji opterećuju finalnu potrošnju među kojima su PDV, trošarine na energente, duhanske proizvode i ostalo.
Nevjerojatan je podatak da je prema podacima Eurostata udio svih poreza na potrošnju u hrvatskom BDP-u čak 18,5 posto, a to je 7,5 postotnih bodova više od prosjeka EU i 7,7 postotnih bodova više od prosjeka eurozone. U Sloveniji je recimo 12,9 posto, Njemačkoj 10,3, a u Irskoj tek 5,5 posto. Dakako da najveći dio tog udjela u nas otpada na PDV, a porez na potrošnju u Hrvatskoj je uveden još 2001. godine Zakonom o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Cilj je bio osigurati dodatni izvor prihoda gradovima i općinama, pogotovo nakon što je 1998. godine uveden porez na dodanu vrijednost koji pokriva sve proizvode i usluge. No, PDV je državni prihod i jedinice lokalne samouprave od njega nisu imale nikakve izravne koristi. Prije toga postojao je Zakon o prometu proizvoda i usluga na temelju kojeg se oporezivala svaka faza prodaje, ali nije bilo posebnog poreza na konzumaciju pića u kafićima. Ispada tako da se već četvrt stoljeća konzumacija pića u kafićima i restoranima dvostruko oporezuje, a kada se u obzir uzmu svi ostali fiskalni i parafiskalni nameti koje moraju plaćati, jasno da su ugostitelji nezadovoljni što moraju plaćati i taj porez.
Nezadovoljni ugostitelji
Inače, od 128 gradova u Hrvatskoj, ovaj porez ugostiteljima ne obračunava njih tek 19, a među njima su Zagreb, Bjelovar, Čakovec, Osijek, Krapina, Velika Gorica, Dugo Selo, Krk, Metković, Našice, Samobor, Sinj, Slavonski Brod, Zelina, Zlatar i Županja,. Od općina u Podravini i Prigorju porez na potrošnju ukinule su tek njih dvije: Pitomača i Gola. Požega recimo primjenjuje stopu od 1 posto, a Opatija i Rijeka 1,5 posto. Još dvije općine u ludbreškoj Podravini imaju ovu poreznu stopu manju od maksimalnih tri posto, to su Sveti Đurđ, gdje je porez na potrošnju 2 posto, i Mali Bukovec s 2,5 posto. Svi ostali porez na potrošnju naplaćuju 3 posto pa su tako Križevci u prošloj godini na ime ovog poreza nametnutog ugostiteljima uprihodili 107.423,88 eura, Koprivnica 179.556,34 eura, a Ludbreg 57.516,46 eura. Situacija je tim apsurdnija jer za razliku od hrane u restoranima na koju se primjenjuje stopa PDV-a od 13 posto, PDV na piće u ugostiteljskim objektima iznosi maksimalnih 25 posto. Tako da ugostitelj u Koprivnici ili Križevcima osim svih poreza i naknada koje plaćaju i drugi poduzetnici, u proračun grada mora platiti još 3 posto svojih prihoda s osnove poreza na potrošnju.
FOTO ilustracija
