Podravski favicon - Podravina i Prigorje - Koprivnica - Križevci - Đurđevac - Ludbreg - Aktualne vijesti - Zanimljivosti - Fotogalerije
Razgovarali smo s bivšim ministrom financija i saborskim zastupnikom SDP-a te nositeljem liste koalicije Rijeke pravde u II. Izbornoj jedinici, Borisom Lalovcem:

Porezom na ekstraprofit banaka podići ćemo mirovine za 10 posto, a uvest ćemo i porez na nekretnine

Gost Intervjua tjedna RKC-a bio je Boris Lalovac. Nositelj liste koalicije Rijeke pravde predvođene Socijaldemokratskom partijom (SDP) u II. izbornoj jedinici, u kojoj su i dalje Križevci i okolne općine. Lalovac je bio ministar financija u koalicijskoj Vladi Zorana Milanovića, saborski je zastupnik SDP-a, ali i ekonomski strateg koalicije koja se nada da će nakon izbora 17. travnja preuzeti vlast.

– Poznata su sva imena na listama naše koalicije i zadovoljni smo. Izbori su test demokracije i uvijek probate probrati najbolje i najkvalitetnije ljude kako bi se prezentirali građanima, a mi ćemo se boriti da ispunimo ono što obećamo u našim programima. Nije lako sastaviti liste jer su očekivanja uvijek velika, no kada se osvoji vlast, posao je još i veći. Iz godine u godinu nas je sve manje u Hrvatskoj i sve manje ljudi bavi se politikom, a nisam radio kalkulacije koliko mandata očekujemo u II. izbornoj jedinici. Vidimo da se u zadnjih mjesec dana promijenio omjer između HDZ-a i SDP-a i teško je išta prognozirati. Sigurno je samo da nas čeka ozbiljna utakmica.

PL: Kakav je program SDP-a? Kakvu politiku možemo očekivati ako koalicija predvođena SDP-om preuzme vlast?

– Program je širi i dotiče se svih segmenata društva, od zdravstva, socijale i demografije. Ja sam se najviše fokusirao na gospodarstvo i najvažnije je povratiti životni standard građana. Ova trogodišnja inflacija iscrpila je novčanike i kućne budžete građana i tko god dođe na vlast morat će raditi na tome kako povećati plaće i mirovine, a zaustaviti visoke cijene, posebno hrane te da režije ostanu na razini kao što su danas.

PL: Vidimo da vaši konkurenti iz HDZ-a ističu kako je u vrijeme mandata Vlade čiji ste i vi bili član prosječna plaća rasla za 24 eura ili 3 posto, a mirovina za 12 eura ili 3 posto, dok je u razdoblju od 2016. na ovamo plaća porasla 490 eura ili 65 posto, a mirovina 223 eura ili 62 posto. Što se treba učiniti da plaće nastave rasti?

– Kada kolege iz HDZ-a to objašnjavaju, onda krenu u manipulacije. U doba kada je SDP bio na vlasti imali smo najveću ekonomsku krizu ne samo u Hrvatskoj, već u cijeloj Europi. Građani se sjećaju brojnih prosvjeda u tim zemljama, a u tom razdoblju nigdje u Europi nije bilo rasta plaća. Bila je to ogromna kriza javnog duga, sjetimo se samo situacije u Grčkoj, a pad plaća tada su doživjele i Češka, Italija, Španjolska te Irska. Tada smo imali i krizu eura kao valute, no zanimljivo je kada se HDZ hvali rastom plaća, oni ne gledaju podatke Eurostata. Uzmu samo jedan dio koji im odgovara pa manipuliraju, a uvijek treba gledati širu sliku i usporediti se s okruženjem. Pogledajmo recimo podatke o bruto satnici prema Eurostatu. U Hrvatskoj je ona 2015. godine iznosila 9,6 eura, Češka i Slovačka tada su imale oko 10 eura, a Poljska 8,6 eura. Prema istim podacima iz 2022. godine, mi smo došli na 12,1 euro, dok je Češka na 16, a Slovačka na 15 eura. Drugim riječima, plaće su u tim zemljama rasle puno više nego u Hrvatskoj u istom razdoblju.

PL: Zaposleni u javnom sektoru već bi u travnju trebali osjetiti porast plaća, no što je s privatnim sektorom?

– Vlada je pokušala utjecati na plaće privatnog sektora, promijenjeno je devet zakona, a rezultat je povećanje plaća od 10 ili 15 eura. Čak su morali ulaziti u mirovinski sustav da bi povećali te niske plaće, a s druge strane, jednom političkom odlukom bitno se povećavaju plaće u javnom sektoru. To će imati reperkusije na privatni sektor jer rast plaća u oba sektora mora biti usklađen i jedan ne može biti favoriziran u odnosu na drugi. Pogotovo ako znamo da u javnom sektoru radi oko 300 tisuća građana, a u privatnom oko 1,3 milijuna.

PL: Očito je kako prosječna plaća u Hrvatskoj u zadnje vrijeme raste, no pravu realnost otkrivaju podaci o medijalnoj plaći. Vidimo da dobar dio ljudi i dalje radi za minimalac pa tako 30 posto zaposlenih prima manje od 815 eura neto, a čak 650 tisuća manje od tisuću eura mjesečno. Što učiniti da se te najmanje plaće podignu?

– Za nešto takvo trebaju nam ozbiljne strukturne promjene. Danas je osobni odbitak 560 eura i da ga povećate na 660 eura nema tog efekta kao što se dogodilo u javnom sektoru, da dođe do povećanja od 20 ili 30 posto. Utjecaj fiskalnih mjera je iscijeđen i tu više nema načina za povećanje plaća. Međutim, ono što Vlada može učiniti su ozbiljne strukturne reforme. To ćemo učiniti ukidanjem daljnjih parafiskalnih nameta prema poduzetnicima, kao i smanjivanjem određenog dijela poreza. Događa nam se da smo iz europskih fondova izvukli više od 20 milijardi eura, no to nije doprinijelo povećanju plaća u privatnom sektoru. Zahvaljujući europskim fondovima došlo je do rasta BDP-a, ali paralelno dolazi do ekstremnog rasta cijena prehrambenih proizvoda i kvadrata stana.

PL: Posljednjih nekoliko godina očigledno je da cijene nekretnina lete u nebo. Prosječni kvadrat stana u Koprivnici i Križevcima je gotovo 2000 eura, u Zagrebu još i više, a na moru valjda raste na dnevnoj razini. I najam stanova je strašno otišao gore i košta 500, 600 pa i 800 eura mjesečno. Može li se taj trend uopće zaustaviti ili barem usporiti?

– Ovaj model ekonomskog rasta doveo nas je do toga da ljudi više ne mogu otići na more. Onima koji nemaju rodbinu ili prijatelje odlazak na naše Jadransko more postao je nedostupan. Prosječnom građaninu Hrvatske nedostupan je postao i stan. Apsurdno je da se Vlada hvali rastom, ali gdje je tu razvoj? Potpuno zanemaren! Svi se bave nekretninama, rentijerstvom, a ono što drži ekonomiju je industrijska proizvodnja i izvoz. Nažalost, živimo u vremenu potpune zaluđenosti rentijerstvom i apartmanizacijom, što će nam se kad-tad obiti o glavu.

PL: Kako to promijeniti i što će vaša Vlada napraviti po tom pitanju? Je li jedna od tih mjera i porez na nekretnine?

– Promjenom industrijske politike. Imamo Vladu koja razvoj temelji na rentijerstvu. Ono je posve favorizirano u odnosu na industriju i plaćaju se vrlo mali porezi. Kada dopuštate takvu apartmanizaciju, onda dolazimo do toga da građanin koji ima plaću 800 eura za odlazak na more mora potrošiti dvije ili tri tisuće eura. Ili kvadrat stana mora platiti 4000 eura ili pet mjesečnih plaća. Morat će se uvoditi porez na nekretnine za neiskorištene stanove i ti stanovi moraju doći u funkciju. Stanovi su danas nepriuštivi mladim obiteljima, pogotovo studentima. Sulude stvari nam se događaju jer nas je prelio novac iz Europe. Situaciju u kojoj se nalazimo najlakše je opisati slikovito. Dugo smo bili gladni i odjednom se na stolu pojavilo puno slatkiša kojih smo se prejeli jer smo dugo bili gladni. I onda nas nakon nekog vremena sve boli jer smo se prejeli, a nama se upravo to događa.

PL: Mislite li da je došlo do ozbiljnog poremećaja na tržištu nekretnina i može li se to izbalansirati?

– Svake godine u Hrvatsku uđe pet milijardi eura iz EU fondova, a stranci su počeli masovno kupovati nekretnine. To je poremetilo tržište i počinje se događati da se ljudi sve više odvraćaju od rada. Misle si što bih ja radio, a svi uzimaju nekretnine i zarađuju jer je tako puno jednostavnije. Imat ćemo ozbiljan problem jer što bi djeca išla u školu kada mogu iznajmljivati apartmane? Zašto se baviti nečim drugim? Dolazimo do apsurdnih situacija u društvu na koje se mora ukazati i koje ćemo morati ispraviti. Događa nam se ekonomski rast, a pada izvoz i industrijska proizvodnja. To znači da do rasta ne dolazi na temelju dodane vrijednosti, već na temelju špekulacije i kapitala koji ulazi u Hrvatsku jer stranci kupuju svaku drugu nekretninu u Hrvatskoj. Građani koji žive i rade u Hrvatskoj nažalost više nisu zaštićeni u svojoj zemlji. Imamo i problem jeftine radne snage koja ulazi i ponovno će spustiti cijenu rada. Može nam se dogoditi novi val iseljavanja, jer u Irskoj je bruto satnica 38 eura, a u Hrvatskoj 12 eura. Ako ovaj u Irskoj najam stana plati 800 eura mjesečno ili 3000, 4000 tisuće eura, koliko je i ovdje, naravno da ide tamo gdje će zaraditi tri puta više.

PL: Kako dovesti u funkciju te brojne neiskorištene stanove, je li možda rješenje gradnja javnih stanova što zagovaraju neke političke opcije?

– Potrebno je napraviti detaljnu analizu. U Hrvatskoj se povećava cijena nekretnina, a ljudi iseljavaju. To nije normalno. Otišlo je 400 ili 500 tisuća ljudi, a cijena kvadrata je s tisuću otišla na četiri tisuće eura. Tu nešto ne štima jer to nema nikakve logike. Nešto se ozbiljno događa i moramo vidjeti tko kupuje te nekretnine i tko radi nered na tržištu. Država je već morala reagirati, nažalost to se nije dogodilo. Jedan od modela je da se počnu graditi novi stanovi, ali čemu kad u Hrvatskoj ima više stambenih jedinica, nego stanovnika. Kao rješenje se nameće upravo porez na nekretnine. I to za one neiskorištene. Onaj koji je u najmu i već plaća porez, kod njega neće biti promjene. Porez se neće plaćati na stan u kojem se živi ili drugi stan koji se iznajmljuje, ali ako imate još pet stanova ili pet apartmana na moru koji se ne koriste, morate nešto platiti. Mora se odrediti što nam je važnije u društvu, jesu li to ljudi ili nekretnine? Povampirili smo se za nekretninama, a kako smo mala ekonomija, pod utjecajem smo špekulanata i država tu mora reagirati.

PL: Što je s ekstraprofitima koje u Hrvatskoj ostvaruju banke i trgovački lanci, postoji li način da država uzme nešto od toga ili ih prisili da se nešto promijeni po tom pitanju?

– Vlada HDZ-a porez na ekstraprofit imala je samo jednu godinu i mi smo to podržali. Već drugu godinu ta je odluka ukinuta i Vlada je rekla da više neće oporezovati. A što se te godine dogodilo? 2022. godine neto dobit banaka bila je 5 milijardi kuna, da bi 2023. narasla na deset milijardi kuna. Tu im je razliku od pet do deset milijardi uplatila Hrvatska narodna banka, i to novcem koji je trebao ući u državni proračun jer prema novim pravilima Europske središnje banke, HNB mora platiti kamate na depozit bankama. Tih pet milijardi kuna je javni novac uplaćen stranim bankama. To nije novac nastao na tržištu i oporezujte taj novac i dajte ljudima veće mirovine. Umirovljenici su u inflaciji najviše nastradali, a tih pet milijardi kuna značilo bi jednokratno povećanje mirovina od deset posto. Ludost je da HNB uplaćuje novac bankama koji oni kasnije izvlače u matične zemlje. Taj novac treba vratiti u proračun i iskoristiti ga za povećanje mirovina.

PL: Što je s neradnom nedjeljom? Planira li se spuštati stopa PDV-a?

– Moramo vidjeti kakvi su učinci. Tražimo da svaki radnik bude plaćen onako kako piše u zakonu za svaku subotu, nedjelju, blagdan i praznik i da on zna da će to dobiti. Ne da to bude proizvoljno. Radnika se mora štititi, pogotovo kada imamo manjak radne snage, no nažalost, sve odlazi na stranu rentijerstva. Hrvatska s 25 posto ima najveću stopu PDV-a u cijeloj eurozoni. U Europskoj uniji veću stopu ima samo Mađarska, dok većina zemalja ima između 20 i 21 posto. Nije problem smanjiti PDV ako bi to dovelo do smanjivanja cijena proizvoda. No, pogledajte što se događa kod nas. Osnovne prehrambene namirnice smanjene su na pet posto i time se u sustav pustilo 300 milijuna eura, a cijene ne da su se smanjile, već je svejedno sve poskupjelo. Kada se stabilizira tržište, može se razmišljati o promjeni opće stope PDV-a, a raditi to u trenucima kada nema mehanizma kontrole osim apela i molbi, nema smisla. Ako Vlada nema instrumente da će smanjivanjem PDV-a doći do smanjivanja cijena, trenutačno je bolje taj novac koristiti kako bi ga direktno dobili umirovljenici. Ovako bi ga ostavili trgovcima i ništa im se ne može dok se ne razrade dodatni mehanizmi kako smanjiti cijene.

PL: Kakvo je vaše mišljenje o najavama da bi Podravka mogla preuzeti Belje? Kao konkurenti se spominju neki mađarski tajkuni i arapski investitori, što bi bilo bolje za Hrvatsku?

– Čestitam što ste Podravku koliko – toliko uspjeli zadržati u vlastitim rukama. Vidjeli smo koliko znači imati takvu kompaniju u svojim rukama kada dođe do zatvaranja lanaca opskrbe kao što je bio slučaj kada je bio COVID. Hrana je danas strateški proizvod i sto posto podržavam ideju da Podravka postane vlasnik Belja. Da se širi i jača, a ne da se strateških resursa dokopaju razni špekulanti kakvih se Hrvatska nagledala. Takvi i danas u Hrvatskoj kupuju nekretnine. Volio bih da svi stranci koji su kupili nekretnine ovdje žive i plaćaju porez. Tada bi nas zajedno bilo pet milijuna i imali bismo bolji standard, a ovako samo netko kupuje pa upravlja iz nekih drugih fondova i apsolutno sam protiv toga.

PL: Koprivničko – križevačka županija od ovih je izbora podijeljena na dvije izborne jedinice. Koprivnica i Đurđevac s okolnim općinama potpali su pod četvrtu, a križevački dio ostao je u drugoj. Postoje li neki specifični projekti za ovaj kraj?

– Kad je riječ o infrastrukturnim projektima, taj dio najviše komuniciramo preko gradonačelnika Mišela Jakšića. Mene je iznenadio podatak da je Koprivničko–križevačka županija druga u Hrvatskoj po postotku blokiranih građana. To je velik problem jer podaci od 31. prosinca prošle godine pokazuju da je 6600 stanovnika Koprivničko–križevačke županije blokirano. To je 6,5 posto ukupnog stanovništva ili 10 posto radno aktivnog stanovništva. To je jako puno i oni ukupno duguju oko 50 milijuna eura glavnice. HDZ-ovoj Vladi predlagali smo mjere da se pomogne blokiranim građanima jer nemoguće je da stalno plaćaju kamate, a nikako ne dolaze do glavnice. Prosječni dug je 7500 eura i to nisu veliki dugovi, a Zakon o obveznim odnosima i Zakon o ovrsi mogu se promijeniti. To će biti jedan od prvih zakona koje ćemo mijenjati kada dođemo na vlast. Rješavali smo probleme građana i ranije, sjetite se samo kredita u švicarskim francima, a sada smo još odlučniji da pokušamo pomoći ljudima da bolje žive.

FOTO Nikola Wolf

Halo, Podravski!

Imate priču, vijest, fotku ili video?
Nešto vas muči ili želite nešto/nekoga pohvaliti?
Javite nam se!

NESRETNI DOGAĐAJ U GLOGOVCU

Tragedija u Podravini: Žena pala s bicikla i preminula

Podravski na mjestu događaja

UPRAVO Štagalj i štala izgorjeli do temelja. Očevid u tijeku

VREMENSKA PROGNOZA

DHMZ izdao posebno upozorenje: “Nakon ljeta u proljeću, sutra stiže pravi obrat…”

totalna dominacija

“Kanta” se vraća kući! Podravka mjesec dana prije kraja sezone potvrdila naslov prvakinja

dječji doplatak

HZMO upravo objavio dobru vijest za više od 80 tisuća građana

završio radni posjet predsjednika Milanovića Podravini

“Plaće u Podravki su visoke i zbog Belupa koji je imao veliki rast prihoda u Rusiji”


Search

Upišite pojam koji želite pretraživati