Krumpir je jedna od najzahvalnijih kultura za uzgoj u vrtu, ali razlika između prosječnog i iznimno velikog uroda često ovisi o nekoliko ključnih trikova koje iskusni vrtlari primjenjuju već desetljećima. Iako se na prvi pogled čini da je sadnja krumpira vrlo jednostavna, pravilna priprema tla, odabir sjemenskog krumpira i način sadnje mogu značajno utjecati na količinu i kvalitetu uroda.
Jedan od najvažnijih koraka je izbor kvalitetnog sjemenskog krumpira. Za sadnju je najbolje koristiti certificirani sjemenski krumpir jer je zdrav i bez bolesti. Gomolji koji imaju više razvijenih “oka” daju snažnije biljke. Mnogi vrtlari preporučuju da se veći gomolji prerežu na nekoliko dijelova, ali tako da svaki komad ima barem jedno do dva oka. Prije sadnje dobro je ostaviti ih nekoliko dana da se rez osuši kako bi se smanjila mogućnost truljenja u zemlji. Tlo u kojem se sadi krumpir mora biti rahlo, dobro drenirano i bogato organskom tvari. Idealno je da se zemlja pripremi još u jesen dodavanjem komposta ili stajskog gnoja. U proljeće se tlo dodatno usitni i poravna kako bi se omogućio bolji razvoj gomolja. Krumpir posebno dobro uspijeva u laganim, pjeskovito-ilovastim tlima jer u njima gomolji lakše rastu.
Još jedan važan trik je predklijavanje krumpira prije sadnje. Gomolji se nekoliko tjedana prije sadnje stave na svijetlo i prozračno mjesto kako bi počeli razvijati kratke i čvrste klice. Ova metoda omogućuje brže nicanje biljaka nakon sadnje i često rezultira ranijim i obilnijim urodom. Dubina i razmak sadnje također imaju velik utjecaj na urod. Krumpir se obično sadi na dubinu od oko 8 do 10 centimetara, dok razmak između biljaka treba biti 30 do 40 centimetara, a između redova 60 do 70 centimetara. Ovakav raspored daje dovoljno prostora biljci za razvoj velikog broja gomolja.
Jedna od najpoznatijih metoda za povećanje uroda je redovito nagrtanje zemlje oko biljke. Kada biljke narastu 15 do 20 centimetara, zemlja se nagrne oko stabljike tako da ostane vidljiv samo vrh biljke. Ovaj postupak potiče razvoj dodatnih gomolja na stabljici i štiti mlade krumpire od svjetlosti koja ih može zazeleniti. Prihrana tijekom rasta također može značajno povećati urod. Krumpir posebno dobro reagira na gnojiva bogata kalijem, dok previše dušika može potaknuti rast lišća na štetu gomolja. Kompost, drveni pepeo i organska gnojiva često su odličan izbor za vrtni uzgoj.
Zalijevanje je još jedan faktor koji mnogi podcjenjuju. Krumpir ne voli stalno mokro tlo, ali u razdoblju formiranja gomolja potrebno je dovoljno vlage. Najvažnije je osigurati ravnomjernu vlažnost tla tijekom cvatnje jer tada započinje intenzivan razvoj gomolja. Na kraju, plodored je jedna od najvažnijih, ali često zanemarenih mjera. Krumpir ne bi trebalo saditi na isto mjesto svake godine jer se u tlu mogu nakupiti bolesti i štetnici. Najbolje je na isto mjesto saditi ga tek nakon tri do četiri godine, a između toga uzgajati druge kulture poput graha, graška ili kupusnjača.
FOTO ilustracija
