Kupus je jedna od najstarijih i najraširenijih povrtnih kultura u Europi, a u vrtovima se najčešće uzgaja iz presadnica. Sjeme se obično sije u kontejnere ili rasadnike nekoliko tjedana prije sadnje, a mlade biljke se presađuju u vrt kada razviju nekoliko pravih listova. Ovakav način uzgoja omogućuje jače biljke, ravnomjerniji rast i bolju kontrolu nad početnim razvojem.
Kod sadnje kupusa vrlo je važan razmak između biljaka. U većini vrtova koristi se razmak od približno 40 do 50 centimetara između biljaka u redu te oko 60 do 70 centimetara između redova. Takav raspored daje dovoljno prostora za razvoj velikih listova i glavice, a istovremeno omogućuje dobru cirkulaciju zraka, što smanjuje pojavu bolesti. Ako se radi o kasnim sortama koje razvijaju veće glavice, razmak može biti i nešto veći.
Kupus najbolje uspijeva u društvu određenih biljaka koje mu pomažu u rastu i zaštiti od štetnika. Jedna od najkorisnijih susjednih kultura je mrkva. Njeni korijeni rastu dublje u tlu, dok kupus razvija plitkiji korijenov sustav, pa se biljke ne natječu za hranjive tvari. Takva kombinacija omogućuje bolje iskorištavanje tla i često rezultira zdravijim biljkama.
Luk je također vrlo dobar susjed kupusu. Njegov karakterističan miris može zbuniti ili odbiti neke štetnike koji napadaju kupus, poput kupusne muhe i različitih gusjenica. Zbog toga vrtlari često sade red luka između redova kupusa kako bi smanjili potrebu za zaštitnim sredstvima.
Celer je još jedna biljka koja se dobro slaže s kupusom. Njegov jak miris djeluje kao prirodna zaštita od nekih štetnika, a istovremeno ne zauzima previše prostora. U vrtovima se često sadi između kupusnjača kako bi se dodatno smanjio napad kukaca.
Osim povrća, vrlo korisna biljka uz kupus je i neven. Ovaj cvijet ima sposobnost poboljšavanja stanja tla i može pomoći u smanjenju pojave štetnih organizama u zemlji. Također privlači korisne insekte koji pomažu u prirodnoj ravnoteži vrta.
Kupus je zanimljiv i zbog svoje otpornosti na hladnije vrijeme. Može rasti na relativno niskim temperaturama i podnosi blage proljetne mrazeve, zbog čega se često sadi ranije od mnogih drugih kultura. Osim toga, daje velik prinos jer svaka biljka razvija veliku i tešku glavicu koja može težiti nekoliko kilograma.
FOTO ilustracija
