Ovaj tekst je objavljen u tiskanom izdanju Podravskog lista
Iako je popis stanovništva obavljen prije pune dvije godine, Državni zavod za statistiku i dalje svako malo izbacuje neke podjednako zanimljive i upozoravajuće podatke. I dok je odmah otkriveno da u Hrvatskoj živi nešto manje od 3,9 milijuna stanovnika odnosno gotovo milijun manje nego 1991. godine, ova statistika otkriva da tih 3,9 milijuna ljudi živi u 1.104.395 obitelji.
Kako riječ obitelj dolazi od glagola „obitavati“, u statistici su se gledali samo srodnici koji žive u istom kućanstvu, odnosno tzv. nuklearna obitelj koju čine roditelji sa svojom djecom. Rezultati su podijeljeni u sedam kategorija – ukupan broj obitelji, bračni parovi bez djece i s djecom, izvanbračni parovi s djecom i bez djece te samohrane majke i očevi.
Najviše s jednim djetetom
Ovo je istraživanje pokazalo da na području Koprivničko-križevačke županije živi 28.947 obitelji, od čega su njih tridesetak posto obitelji bez djece. Velika većina od tih tridesetak posto su bračni parovi bez djece, odnosno njih 7.966, a 911 su izvanbračni parovi bez djece. Najviše je, naravno, parova s djecom, njih 14.554, dok se svaka sedma obitelj odnosi na samohranu majku s djecom, a obitelj u kojoj je sam s djecom ostao otac četiri je puta manje zastupljena.
U usporedbi s ranijim popisima stanovništva, vidljivo je kako je iz desetljeća u desetljeće sve veći postotak parova koji se ne odlučuju imati djecu. Dok ih je prije pola stoljeća bilo manje od 25 posto, sada ih je i više od 30 posto. Po prvi put otkako se vodi ovakva statistika, parova s djecom manje je od 50 posto. Samo u odnosu na dva desetljeća ranije, taj je postotak niži za nekih pet posto, a istodobno je narastao udio obitelji tipa majka s djecom i otac s djecom. U ukupnom broju obitelji s djecom, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku, više od polovicu odnosno 52,5 posto čine obitelji s jednim djetetom, dok je 35,1 posto obitelji s dvoje djece, 9,8 posto obitelji s troje djece, 1,9 posto obitelji s četvero djece, a tek je 0,7 posto obitelji s petero djece. Najveći udio obitelji s petero i više djece je u Međimurskoj (2 posto) i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji (1,3 posto), a najveći udio obitelji s jednim djetetom je u Primorsko-goranskoj (60,4) te Istarskoj županiji (57,3 posto).
Zanimljivo je i kako je sve više samačkih kućanstava, što, logično, dovodi i do opadanja obiteljskih kućanstava. Dok su 1981. godine obiteljska kućanstva činila 82,2 posto ukupno, 40 godina kasnije odnosno prema popisu stanovništva iz 2021. godine pala su za 12 posto i sada iznose 70,4 posto. S druge strane, 1981. godine na području Hrvatske bilo je tek 16 posto samačkih kućanstava, a danas ih je 27,8 posto.
Najviše u Orehovcu
Prosječan broj osoba u kućanstvu na području Koprivničko-križevačke županije iznosi tako 2,9, što je nešto više od državnog prosjeka koji iznosi 2,67. Gledano po jedinicama lokalne samouprave, najveći broj osoba u kućanstvu ima Sveti Petar Orehovec (3,75), zatim Gornja Rijeka (3,58) pa Kalnik (3,25), a najmanji broj osoba u kućanstvu živi u Legradu (2,5), Đelekovcu (2,67) pa Novigradu Podravskom (2,68).
FOTO ilustracija
