Ljeto je ove godine bilo ekstremno vruće, uz dosad nezabilježeni broj i trajanje toplinskih valova, a kolovoz je oborio sve rekorde. Rekao je tako meteorolog Kristijan Božarov za RKC i dodao je već lipanj bio dva stupnja topliji od klimatološke normale, s brojnim novim temperaturnim rekordima, ali je barem na sjeveru zemlje donio čestu pojavu kiše i pljuskova, osobito na početku mjeseca, pa još tijekom lipnja suša nije pravila veće probleme. Što se tiče srpnja, Božarov je napomenuo kako se nastavilo stupanj do dva toplije vrijeme od normale, a suša je sve više uzimala maha pa je mjesec po analizama Državnog hidrometeorološkog zavoda u cijeloj središnjoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj završio puno sušnije od prosjeka.
– Osobito loše prošlo je šire zagrebačko područje gdje je srpanj bio dosad najsušniji u povijesti mjerenja – istaknuo je i dodao da su vrućina i suša mučile cijelu Europu, ne samo Hrvatsku, pa su temperature išle preko 40 Celzijevih stupnjeva u Berlinu, požari su harali Europom, a bilo je problema s vodostajima velikih europskih rijeka. Za kolovoz kaže da je nastavio još žešće, vrućina se dodatno intenzivirala, a suša nije popuštala te tu i tamo koji kraći izolirani pljusak nije mogao poništiti utjecaj suše posljednjih tjedana i na široko rasprostranjenom području. Pojasnio je da je ukupna bilanca kolovoza bila nevjerojatna, čak tri do pet stupnjeva topliji mjesec od klimatološke normale, uz samo četvrtinu ili trećinu ukupno očekivanih oborina.
– U Zagrebu, a slično je i za druge gradove u sjeverozapadnoj i središnjoj Hrvatskoj, kolovoz je bio rekordno topao od početka mjerenja. Imali smo rekordan broj dana s temperaturom iznad 35 Celzijevih stupnjeva, čak 11 komada u kolovozu, zatim smo imali rekordni niz dana s temperaturom iznad 30 Celzijevih stupnjeva, čak 17 takvih dana u nizu, zatim rekordan broj tropskih noći, njih devet, rekordnu minimalnu noćnu temperaturu od 26 Celzijevih stupnjeva u zagrebačkom Maksimiru – objasnio je Božarov. Naglasio je da je kolovoz i na razini cijele Hrvatske, dakle na 32 glavne meteorološke stanice DHMZ-a, bio najtopliji kolovoz i dosad najtopliji mjesec u povijesti mjerenja. Kad sve skupa zbrojimo, Božarov ističe da dolazimo do neugodnog zaključka da su ljeta u Hrvatskoj i Europi polako van kontrole, praktički iz godine u godinu su sve toplija, naglo raste temperatura, a to često znači i manje oborina.
– Što nas čeka u budućnosti, teško je reći, ali trend sve toplijeg vremena će se vjerojatno nastaviti – zaključio je.
FOTO ilustracija
