Danas se sve čini tako jednostavno, sa svim tim strojevima, mašinama i drugim pomoćnicima koje koristimo. Primjerice, pranje rublja. Ubacimo u mašinu, stavimo odgovarajući deterdžent i kao da smo mahnuli čarobnim štapićem – nakon sat – dva, sve izađe čisto. Ali jeste li kad razmišljali koliko je to što je danas magija bilo iscrpljujuće i mukotrpno kroz povijest? Danas se to čini sitnica, ali pranje rublja nekad je bilo jedno od najtežih ženskih poslova. Prije revolucionarnih perilica za rublje i izgradnje vodovoda, svo rublje se pralo ručno – naravno, nije bilo drugog izbora, te se rublje pralo isključivo vani, na potocima, rijekama, lokvama, fontanama, čak i barama.
Pranje rublja na potocima
Pranje rublja bilo je i sredstvo zarađivanja za život. Početkom 20. stoljeća, siromašnije žene su prale rublje imućnijim porodicama. Svake nedjelje u podne donijele bi porodici koja je naručila pranje čisto rublje na vrata, a odnosile prljavo.
Postojao je cijeli sistem pranja rublja. Prljavo rublje slagale bi u parenicu, drvenu posudu s otvorom na dnu prekrivenu slamom, tako da je voda mogla lagano kapati van. Rublje u parenici zaštitile bi čistom krpom, a preko bi nasule pepeo i vruću vodu. Proces nadolijevanja vode se nastavljao sve dok kroz slamu ne bi počela teći čista voda. Nakon toga bi rublje namakali preko noći, a ujutro bi ga prali na potoku u drvenom koritu. Bilo bi zanimljivo danas probati ovu tehniku!
Pranje rublja danas
Ako ipak niste za avanturu da vidite kako su prali rublje naši stari, u Lidlu imate mnoštvo izbora glede sredstava za pranje rublja: tu je Faks helizim, univerzalni deterdžent za strojno pranje rublja koji se može iskoristiti za čak 80 pranja. Preračunato, po pranju morate platiti 0,13 eura.
Tekući deterdženti su također povoljni, tako za tekući deterdžent – bilo za crno ili rublje u boji – morate platiti 0,08 eura po pranju (predviđeni su za 68 pranja), a po super cijeni možete dobiti i Ornel tekući deterdžent.
Ako mislite da se pranje preskakalo tijekom zime, varate se! Pralo se tokom cijele godine, i taj posao radile su isključivo žene. Kad bi se potoci zaledili tokom zime, muževi bi dolazili i sjekirama razbijali led, a praljama donosili toplu vodu da bi one bar malo ugrijale ruke.
Možemo samo zamisliti kako je život bio težak!
Perila kao današnji kafići
Uz izvore vode nalazila su se i perila koja su služila za pranje i ispiranje rublja. A sapun koji su koristile bio je iz kućne radinosti. Iako je to bio težak posao, žene su iskoristile priliku da se mogu podružiti i malo popričati tijekom svog napornog posla.
Nije im pomagalo ni to da bi često na glavnim trgovima osvanuo natpis kojim se zabranjuje pranje rublja s peralnicama. Naime, udaranje robe smetalo je aristokratskoj gospodi u njihovom popodnevnom počinku. Postojala je i opasnost širenja epidemija, budući da su često otpadne vode iz perila navodnjavale okolne vrtove. A povrće iz tih vrtova se konzumiralo, tako da je to bio potencijalan izvor zaraze.
Nakon ovih podataka iz prošlosti sigurno ste zahvalni da živimo u ovom vremenu, i ne moramo trošiti toliko vremena i energije za pranje rublja.
